Dubrovnik ima 156 povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika raspoređenih po gradskim kotarima i mjesnim odborima. Malo tko zna tko su povjerenici u njihovoj četvrti i koja je njihova zadaća. Istini za volji, dobar dio ljudi s tog popisa malo zna o zadaćama povjerenika civilne zaštite ili je prošao neku obuku. Nova odluka o njihovu izboru objavljena je prije desetak dana.
- Povjerenici i njihovi zamjenici se aktiviraju u slučaju proglašenja neke nesreće ili katastrofe. Obično su raspoređeni na način da svaki dio grada ima svog predstavnika. Imaju vrlo važnu ulogu spone između operativnih snaga Civilne zaštite, a to su vatrogastvo, služba za spašavanje i Crveni križ, i građana – pojašnjava načelnik Stožera Civilne zaštite Grada Dubrovnika Stijepko Krilanović, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci.
Sustav povjerenika civilne zaštite godinama je bivao zanemaren, a popisi se nisu ažurirali pa neki nisu ni znali da su u civilnoj zaštiti, kaže sugovornik. Prije nekoliko godina, po preuzimanju čelnog mjesta u Stožeru civilne zaštite Grada Dubrovnika, u kojem je još 11 članova - predstavnika Dubrovačkih vatrogasaca, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje, policije, Crvenog križa, HGSS-a, Doma zdravlja, Vodovoda, Čistoće, Libertasa i Elektrojuga, Krilanović kaže kako su kontaktirali preko 200 građana i imenovali nove povjerenike.
- Svi su tada zadužili kombinezone, kape i cipele kako bi bili prepoznatljivi – kaže Krilanović.
Upravo nekoliko dana uoči izbijanja pandemije koronavirusa podijeljene su im uniforme, kovali su se planovi za smotru ispred Gradske vijećnice, no onda su zabranjena okupljanja a povjerenici i njihovi zamjenici preuzeli su dužnost patroliranja i kontrole provedbe epidemioloških mjera na javnim površinama.
- Odigrali su važnu ulogu u održavanju reda. S vremenom se to više nije moglo držati pod kontrolom, ljudi nisu mogli izdržati u svojim stanovima pa je dolazilo do neugodnosti. Imajući na umu da su to civili koji su svoje vrijeme dali za boljitak zajednice u kojoj žive, stvarno im se divim – kaže načelnik Stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika.
U razgovoru s nekolicinom povjerenika, može se čuti kako su uistinu imali neugodnih iskustava u vrijeme lockdowna kada su, kako kažu, ‘žandarali‘ gradom, trebalo se nekada zamjeriti i susjedima pa to ne bi ponovili. Kažu i to da bi trebalo organizirati obuku i osposobljavanje za povjerenike civilne zaštite, pa i to da je u prošlim vremenima svaka mjesna zajednica imala zaduženu opremu i točno su znali gdje se nalaze sjekire, brentače, što je već bilo potrebno.
Osposobljavanje volontera zadaća je Civilne zaštite RH, odgovara Krilanović i dodaje: „Možda bi trebalo jednom godišnje okupiti povjerenike i njihove zamjenike, upoznati ih s novostima i odrađenim poslovima te ih podsjetiti koja su očekivanja od njih u slučaju potrebe. Kad se spominju mjesne zajednice, nekad su stvari bile labavije. Danas nema šanse da bi netko raskopavao ruševine a da prethodno nije prošao obuku za specijalističke postrojbe civilne zaštite u slučaju potresa, a ona je komplicirana čak i za vatrogasce i članove HGSS-a. Naglašavam, spašavanje i evakuaciju iz ruševina sigurno ne bi radili civili nego opremljeni i educirani ljudi nakon višegodišnje obuke! Volonteri u sustavu civilne zaštite bili bi raspoređeni na poslovima Crvenog križa, dostavu hrane i druge poslove”.
Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik opremu civilne zaštite, kao što su lopate, krampe, šatori i ostalo, imaju uskladištenu u jednom od dubrovačkih skloništa, dio je kod vatrogasaca i dio u HGSS-u.
- Razgovaralo se o tome da dio opreme dislociramo u pojedine dijelove grada, ali mi smo relativno mali grad i treba imati na umu da opremu treba održavati. Čisto sumnjam da bi netko u tim mjestima odborima potpisao revers za opremu vrijednu sto, dvjesto tisuća kuna – kaže Krilanović.
U posljednje vrijeme nabavljene su kamere i tri velika šatora za Crveni križ, a radi se i na označavaju površina za evakuaciju na način da će se uz pomoć mobitela i skeniranja koda moći lakše snaći u prostoru u slučaju potrebe.
Inače, od 156 povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika u Dubrovniku i prigradskim naseljima, samo je pet žena.
