Zinovij Zenjo Zastavni, grkokatolički župnik u Splitu, porijeklom je iz Ukrajine, a dušebrižnik je za sve grkokatolike u srednjoj i južnoj Dalmaciji, te za ukrajinske izbjeglice. Ove subote, na pravoslavni Božić u crkvi sv. Mihajla u Lapadu služit će božićnu liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga na ukrajinskom jeziku.
Naime, kako bi im omogućili dostojanstvenu proslavu tog kršćanskog blagdana odlučili su pozvati sve Ukrajince u lapadsku crkvu u 11 sati, 7. siječnja, na misno slavlje kada osim pravoslavnih vjernika, Božić tradicionalno proslavljaju i mnogi katolici bizantskog obreda. Među njima su i vjernici iz Ukrajine koji trenutno borave u Hrvatskoj.
Ovom prilikom će Ukrajince u Dubrovniku posjetiti njihovi sunarodnjaci iz Splita, koji ih žele razveseliti tradicionalnim ukrajinskim kolendama.
Bit će i živih jaslica
Križevačka biskupija preuzela je brigu za sve vjernike koji su iz Ukrajine došli u Hrvatsku, a pred dubrovački susret inicijator ovog susreta Zinovij Zenjo Zastavni kaže:
- Budući smo mi jedina katolička crkva u Hrvatskoj bizantskog obreda, isto kao i oni, te imamo svećenstvo koje dobro poznaje ukrajinski jezik, počeli smo raditi s njima. Prošlo ljeto smo bili na susretu sa studentima iz Ukrajine koji su boravili u Dubrovniku. Razgovarali smo i s dubrovačkim biskupom mons. Rokom Glasnovićem o mogućim budućim inicijativama. Razmišljali smo da im se barem za vrijeme većih blagdana omogući da mogu doći na liturgiju i obaviti sakramente. Budući sam geografski najbliži župnik, živim u Splitu, preuzeo sam tu inicijativu. Inicirao sam proslavu Božića u subotu u Dubrovniku, kada i pravoslavci i grkokatolici slave Božić po starom julijanskom računanju vremena. U Dubrovnik će doći i dio pripadnika ukrajinske zajednice koja boravi u Splitu, a s kojim sam i organizirao Božić i tradicionalnu ukrajinsku priredbu, nešto poput živih jaslica. To je dio njihove bogate tradicije pa ćemo je tom prilikom izvesti nakon svete liturgije. Ideja je njihovo međusobno druženje, razmjena iskustava i slično – kaže Zastavni.
U Splitu i okolici je trenutačno između četiri do pet tisuća izbjeglica. Taj broj stalno varira jer se dio Ukrajinaca vratio kući.
- Nemam podatak koliko ukrajinskih izbjeglica ima u Dubrovniku, ali sigurno ih je dosta jer su se ljudi prilikom svog dolaska vodili time da mogu pronaći neki posao. Dosta ih je dolazilo u turističke centre kao što je Dubrovnik. Očekujemo ih u crkvi sv. Mihajla - rekao je sugovornik.
Sreća da su poduzetni
O tome kako su se snašle ukrajinske izbjeglice u našoj zemlji kaže:
- Pozitivno u cijeloj priči je da su oni dosta poduzetni. Čim su se našli ovdje, počeli su tražiti posao i nisu željeli ovisiti ni o kome. Negdje sam čitao da ih je u kolovozu u Hrvatskoj bilo više od 21 tisuću, a smješteni su u dvije tisuće smještajnih jedinica pto su im besplatno omogućili ljudi dobre volje. Većina njih samostalno je pronašla smještaj, rade, rekao bih da su se snašli. Ne svi naravno, ima tu dosta obitelji koje su u teškom položaju, tu su majke sa jako malom djecom koje ne mogu početi raditi jer nemaju s kim ostaviti djecu. A Split je u vrlo specifičnom položaju po pitanju zbrinjavanja djece u vrtićima jer nemamo tu mjesta ni za starosjedioce, a kamoli za izbjeglice. Za sada nemamo informaciju da bilo tko u u većoj mjeri oskudijeva. Mi smo se potrudili putem Caritasa naše i Makarske biskupije pomoći onima u potrebi – kaže Zastavni.
Dodaje kako se izbjeglice iz Ukrajine sada suočavaju s nečim s čime nisu računali, a to je dugotrajni boravak.
- Mislili su kako su došli ovdje na par tjedana, na mjesec, dva, i da će to brzo završiti. Sad uviđaju da vrijeme odmiče i da se ne nazire kraj.
Neki su ‘prerezali’ pa su se odlučili vratiti i nastaviti život doma u uvjetima, takvim kakvi jesu.
Neki još čekaju pa su sad ovdje. Puno njih se nakon dolaska nije registriralo za status izbjeglice jer nisu mislili da će ostati tako dugo. Nisu svi upisivali svoju djecu u naše škole jer su mislili da će putem online predavanja završiti svoj razred.
Mislili su da će, kad prođe ljeto, ići doma i nastaviti školovanje. Sada vide da to nije slučaj pa onda uvijek imamo jedan određeni broj ljudi koji kreće iz početka s procedurom prijavljivanja u upisivanja u škole i vrtiće – zaključuje Zastavni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....