Izgradnja i infrastruktura u Dubrovniku odavno ne idu ‘pod ruku‘, a gradski vijećnici trebali bi naučiti zakonske okvire te što znače stručni pojmovi prije nego glasuju o prostornim planovima

U Dubrovniku se sinoć održao zanimljiv Okrugli stol. Na temu gradnje, organizirao ga je Grad Dubrovnik u želji da gradska administracija odgovori na česte prozivke kako pogoduje investitorima. Svoje mišljenje na temu ‘Dijalog argumentima – upravljanje prostorom na području Grada Dubrovnika‘ tako su dali stručnjaci, djelatnici upravnih odjela Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković te predstavnici oporbe u Gradskom vijeću. Iako je Okrgli stol više ličio na predizborni, a ne stručni ksup, na kraju se mogao izdvojiti zaključak da infrastruktura u Dubrovniku ne može pratiti potrebu za sve većom stambenom izgradnjom. 

Zgrada Karingtonka

Silvia Rudinović/Silvia Rudinović

Čitava priča potaknuta je prozivkama gradske vlasti da u slučaju ‘Karingtoke‘ pogoduje privatnom investitoru jer stanari tog stambenog bloka tvrde da se na privatnom zemljištu na kojem su iznajmili parking mjesta trebala graditi garaža te se pitaju gdje će nakon izgradnje stambenog kompleksa u susjedstvu parkirati svoje automobile.

Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić kazao je kako su odmah nakon što su stanari ukazali na svoj problem pregledali svu dokumentaciju. – To zemljište bilo je građevinsko još od kraja 90-ih, no 2014. u zoni koja ga je obuhvaćala, izbrisana je oznaka K4, koja označava garažu – rekao je pročelnik dodajući kako je ono što se danas događa u prostoru posljedica desetak i više godina starih prostornih planova.

Vijećnik Nikša Selamani iz redova Srđ je Grad

Božo Radić/cropix/

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako se u slučaju ‘Karingtonke‘ radi se o zoni visoke gradnje, te kako su brojne građevinske zone još uvijek neizgrađene no s vremenom će se to, kazao je, promijeniti. No oporbeni vijećnik iz Srđ je Grad, Nikša Selmani drži kako se prvo treba razmišljati kako riješiti problem građana, a tek onda investitora. - Postoje dva načina pogodovanja investitorima. Prvi je da kad netko u upravnom odjelu pogoduje investitoru, a mi nemamo pristup dokumentaciji. Drugi način je stvaranje urbanističkih planova koji pogoduju investitorima – rekao je Selmani na što je reagira gradonačelnik pojasnivši kako ne postoje pojedinačni postupci kao nego upravni postupci koji se temelje na zakonskim aktima. - GUP definira određene stvari. Na osnovu upravnih postupaka, upravni odjel rješava pitanje je li se investitor prilagodio ili nije GUP-u. Ne postoje pojedinačni postupci kojima se pogoduje. To je izmišljotina! Za to postoji kaznena odgovornost – naglasio je gradonačelnik istaknuvši kako su 2014. bile tri rasprave, a nijedna primjedba nije stigla da se zona kod Karingtonke pretvori u zelenu zonu.

Gradonačelnik Mato Franković

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Pročelnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović kazao je Selmaniju da se proces izdavanja dozvola strogo kontrolira.- Zato budite jako obazrivi kad spominjete pogodovanje. Što se tiče Karingtonke, radi se o privatnom investitoru a zakonska procedura je ispoštovana do kraja. Tamo nikad nije postojalo parkiralište za građane, već privatna zemlja koja je iznajmljivana – dodao je Medović.

Đuro Capor, vijećnik iz redova Srđ je nađ

Tonci Plazibat/Cropix

-Kako je moguće da su vijećnici digli ruku za brisanje garaže? Kako za takvu zgradu koja se treba graditi nije potrebna izrada HIA-e? – pita se čelnik Srđ je Grad, gradski vijećnik Đuro Capor te poručio kako nisu zadovoljni strukom podsjetivši da se 12 tisuća građana na referendumu izjasnilo protiv golfa na Srđu ali kako od toga nije bilo ništa. Gradonačelnik se složio da građani nisu zadovoljni postojećim GUP-om te kako se upravo zbog toga rade izmjene no po pitanju HIA-a naglasio je da je tužno slušati Capora koji govori ‘hrpu neistina‘ te kako postoje granice buffer zone. - Vi kao vijećnik biste morali znati. Ta zona nije u buffer zoni. Vi znate tko je definirao buffer zonu – UNESCO. Vi nas optužujete za nešto što se dogodilo prije 15 godina. To je kao da ja kažem zašto je vaš pradjed sadio patate, umjesto narančina – naglasio je Franković dodajući kako se novi prostorni plan ne može donijeti. - Određeno vrijeme se definirala buffer zona, nakon toga konzervatorska podloga, započeli smo s generalnim izmjenama GUP-a koje će riješiti brojna pitanja. No nije u redu prozivati nekoga da je koruptivan, samo zato što radi po zakonu koji se vama ne sviđa. Tvrditi da sam ja koruptivan zbog izdane lokacijske dozvole, to je ljudska, profesionalna i politička neozbiljnost i neodgovornost. Ja ću dati ostavku istu sekundu ako utvrdite da sam ja od pročelnika tražio nešto po pitanju bilo koje privatne investicije. Ja se time ne bavim –istaknuo je Franković.

Pročelnik Božo Benić

Tonci Plazibat/Cropix

Pročelnik Benić objasnio je kako je u Hrvatskoj zakonodavni okvir po pitanju prostornih planova poprilično kompliciran te kako Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša ne izrađuje prostorne planove će samo administrira proces njihove izrade. Naglasio je kako je to glavni razlog javnih rasprava koje nisu stručno temeljene te dodao kako se prostorni planovi mogu mijenjati no kako je taj proces zakonski propisan te je vremenski dugotrajan. Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik Ursula Stanić Siništaj istaknula kako je struka ‘zarobljenik‘ kako prostora, tako i GUP-a. - Sami znamo da grad puca po šavovima, generalne stvari se trebaju mijenjati, no to ne ide lako. Nadamo se da će sada i u budućnosti krenuti suradnja u svim segmentima- rekla je Ursula Stanić Siništaj naglasivši kako DAD surađuje sa Grad na izmjenama GUP-a.

Ursula Stanić Siništaj, predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik

Dad/

Tijekom rasprave istaknuto je kako infrastruktura mora biti podloga za GUP te kako ona trenutno ne može pratiti razvoj grada. - Naša infrastruktura ne može pratiti inteizitet gradnje. Postoji li mehanizam kojim možemo dati prioritet javnoj infrastrukturi u odnosu na gradnju? Postoje li studije kojima mi možemo uvjetovati izdavanje dozvola? Postoji li alat kojim ćemo ograničiti gradnju višestambenih zgrada poput ‘Mamutice‘– zapitao se vijećnik Mosta Maro Kristić na što je od predsjednice DAD-a dobio negativan odgovor.

Marko Potrebica, predsjednik Gradskog vijeća

Tonci Plazibat/Cropix

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica pak ustvrdio kako je kako su gradski vijećnici odgovorni za prostorni plan te kako je struka ta koja će njihovu odluku samo realizirati. -Treba razgovarati o kompetenciji gradskih vijećnika. Zamolio bih pročelnika Benića da napravi simulaciju, kako bismo nepoznate pojmove vijećnicima objasnili i vizualizirali– dodao je i poručio kako GUP nije krivac za sve. -Imate odluku kojom se garaže pretvaraju u apartmane. To je tragedija. To je tema o kojoj bismo trebali pričati, a Pobrežje je najveći izazov novog GUP-a – kazao je predsjednik Gradskog vijeća s čime složio i gradonačelnik. -Moramo promišljati naš grad i u drugim zonama. Nemamo prava na pogreške. U gradu smo došli do zasićenja. Izgradili smo cestu prema Pobrežju. Imamo povijesnu mogućnost osmisliti nova urbana područja grada. Osmišljavanjem novih zona izvan grada, smanjili smo vrijednost nekretnina i omogućili mladima ostanak u gradu – zaključio je Mato Franković.