Zavod za obnovu Dubrovnika sa stručnjacima Sveučilišta Zagrebu ovih dana u dubrovačkoj povijesnoj jezgri rade istraživanje koje bi trebalo pridonijeti boljem razumijevanju građevina i obnove stambenih zgrada, njihove seizmičnosti i ranjivosti zgrada od potresa. Stanari Zlatarske i Žudioske ulice, iako malobrojni izašli su ovih dana ususret znanstvenicima koji su obavljali terenska istraživanja i analizu građevina, kaže ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaela Skurić. Istraživanje se radi kako bi se utvrdilo koliko su dosadašnje obnove bile učinkovite i što se i kako još može napraviti.
- S Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu potpisali smo sporazum o znanstveno-stručnoj suradnji gdje bi oni nama izradili stručnu studiju procjene otpornosti ovoga bloka zgrada – bloka B-17 između Zlatarske i Žudioske ulice, te procjenu utjecaja ojačanja kamenih zidova na njihovo ponašanje pri djelovanju potresa – objašnjava ravnateljica Zavoda.
- Tu se želi utvrditi stanje i analizirati potresna otpornost bloka bez mjera ojačanja, a također onda preispitati učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja koje se provede kroz naše godišnje programe obnove. Dakle, najprije će analizirati postojeće stanje bez ojačanja i dati procjenu otpornosti sa standardnim mjerama ojačanja. Nakon toga mi bi mogli dobiti neke smjernice za projektiranje koje bi nam odgovorile što je od ovoga što sada radimo ispravno, što se možda može reducirati, a što poboljšati. Svakako će donijeti neku novu uputu za projektante jer se dosad radilo po uputama koje su iz 1997. godine. I one su rađene također po tadašnjim uputama jer zna se da se ovdje ne može postići otpornost koja je propisana po sadašnjim propisima, ali se nastoji pronaći način da se poboljša stanje konstrukcije i njena otpornost – tumači Mihaela Skurić.
Upute će, dodaje pomoći pri projektiranju sanacija i drugih blokova u Gradu jer je gradnja u povijesnoj jezgri ujednačena, pa se ovi nalazi mogu primijeniti i za bilo koji blok u povijesnoj jezgri.
- Ovakva istraživanja rađena su prije potresa 1979. godine, ali na objektima koji su bili javne namjene i posebne važnosti, međutim za stambene blokove ovakva istraživanja do sada nisu nikad rađena. To su sada bili terenski radovi gdje se radio i vizualni pregled zidova, ali su također bušene i sonde da bi se utvrdila debljina i struktura nosivih zidova i da se vide unutarnji slojevi. Također se odradila i video endoskopija gdje se snimala unutrašnjost ziđa da se vidi njegova povezanost po presjeku. Posebnim su se aparatima mjerile i ambijentalne vibracije na građevini, u vrlo gustoj mreži točaka – govori Skurić.
Nakon terenskog istraživanja u Gradu u laboratoriju Građevinskog fakulteta u Zagrebu će se napraviti model ziđa koji će se ispitati se na razna opterećenja i utvrdit će se njegove mehaničke karakteristike. Iz svega toga će se izraditi računalni modeli pa će se na temelju toga dobiti analiza stanja i procjena učinkovitosti ojačanja.
- Ovaj blok tek treba ići u obnovu, i kada dobijemo ove nove smjernice i nove projekte po kojima ćemo obnoviti blok, također ćemo izvršiti mjerenja da vidimo koja su poboljšanja postignuta. Budući da su ovo dosta skupi zahvati analizirat će se i je li to isplativo, odnosno koliko je učinkovito u odnosu na uloženo. Za primjer imamo Italiju gdje se primjerice zatege koje mi ugrađujemo u zgrade, oni rade isključivo na pojedinačna kulturna dobra – govori ravnateljica ZOD-a.