Vijest iz Europske unije o snižavanju stupnja zaštite vuka na krajnjem je jugu dočekana s opreznim optimizmom. To što vuk iz ‘strogo zaštićene‘ od 7. ožujka sljedeće godine prelazi u rang ‘zaštićene‘ životinje i što će mu države članice EU lakše moći određivati lokalitete za obitavanje i bolje upravljati populacijom, ne znači mnogo ako se poznaju navike ovog predatora koji operira iz potaje, često nedostižan lovcima.
Vlaho Mihatović, predsjednik Lovačkog društva Konavle ima dosta dvojbi u pogledu nove regulative:
- Pročitao sam negdje da su dozvolili, u slučaju da napadne vuk stoku, pastiru koji je čuva da odstrijeli predatora. A onda sam malo razmišljao i pitao se što će biti jer kad vuk zakolje ovcu, taj vlasnik ipak dobije kakvu-takvu odštetu. Hoće tako biti i ubuduće, ne zna se. Pitanje je hoće li država, ako odobre odstrel, onda ukinuti te naknade za obeštećenje i reći ‘pa evo, vi čuvajte stoku‘. Ne znam kako će to biti u praksi, svakako mi ćemo dobiti neki službeni dokument od ministarstva. I prije 10 do 12 godina smo bili dobili markicu s pravom odstrela jednog vuka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali ona nije iskorištena, nije njega lako ubiti. Tko zna što će sad biti, hoće li se stočari pobuniti ako ukinu odštete – dvoji Mihatović.
Na upit kakva je ove sezone situacija s vukovima, jesu li sišli niže s vrleti, odgovara:
- To vam bude u naletima. Nedavno je bio jedan napad, prije nekih mjesec dana je, kako su mi ljudi ispričali, par ovaca čovjeku zaklano u Zastolju ispod Dubravke, vukovi odozgo mogu lako prijeći i vratiti se, nisu oni stalno tu. Baš sam sad prošao prema Đurinićima i vidio ljude kako drže krave vezane u Račevu polju, znači da odavno tu nije bilo predatora, jer ljudi iz predostrožnosti povuku stoku ako se nešto dogodi, a budući da je vezana očito se zasad nisu pojavljivali – ističe sugovornik kojega pitamo i je li problem što se vukovi kreću pograničnim područjem:
- Mi lovci se možemo tuda kretati i uz pogranično područje ići u lov ukoliko je odobreno da se tu može loviti. No, nitko neće vuka ići loviti ‘u pogonu‘ nego eventualno na čeki, a mi uz najavu policiji 24 sata imamo pravo ići uz granicu. Uglavnom je sad sezona skupnih lovova na divlju svinju. Lani je bila dobra, preklani izrazito loša. Ove godine je lov počeo tek prije mjesec dana, pa ćemo više znati tek po novoj godini. Nama stignu prijave lovaca, vjerujem da se najveći broj prijavi jer moraju dobiti dopuštenja, a budući da se lovi po Konavlima gdje ima mnogo prebjega, policija stalno operira. Zato je svakoga strah ići bez dopuštenja u lov, a ne smije se ni u automobilu voziti meso bez markice – pojašnjava konavoski lovac. Dodaje kako svatko tko im prijavi lov, mora dobiti markicu ako primjerice odstreli vepra.
- Lov je prilično pod kontrolom upravo zbog nazočnosti policije i imigranata, lokalni ljudi se boje u gepeku prevoziti išta bez papira. Policija može bilo gdje staviti punkt i zaustavljati pa zatražiti da otvorite prtljažnik. Ni oružje ne smiješ nositi bez odobrenje lovačkog društva da kroz lovište uopće možeš ići s puškom, iako imaš dozvolu za oružje i dopuštenje za korištenje. A vuk inače može učiniti štetu i na svinjama. Odrasle naravno ne dira, ali mlade može potamaniti – upozorava Mihatović pa napominje kako odštete za nastradala grla nisu bogzna kakva:
- Sitno je to po grlu, simboličan iznos. Jedan se čovjek u Mihanićima ostavio stočarstva jer su mu klali koze i ovce. Na Konavoskim brdima, u Kuni konavoskoj su isto odustali od stočarstva zbog vuka. Jedino Vidak još ima veliki uzgoj, ali njemu stoku čuvaju oni veliki turski ovčari kangali, po dva tri ih hrani zbog zaštite ovaca i koza – veli čelnik LD Konavle. Dodaje kako bez dopisa dopis Ministarstva ne mogu ništa samostalno bez rješenja, jer im ionako često dolazi inspekcija u kontrolu.
Branko Širok, veterinar i vlasnik Veterinarske ambulante Gruda Konavle koji je većinu vremena na terenu nije siguran hoće li i koliko koristi donijeti nova EU regulativa oko vukova:
- Iskreno, ne znam bi li pomoglo ublažavanje pravila za odstrel. Kvote su se spominjale i za divlje svinje za ustrijeliti, nikad dovoljno. A kako će netko ići na vukove? Ne možeš ti tek tako u lov na njega, za vukove trebaju biti organizirane hajke, netko treba platiti te lovce, neće ni oni izlaziti bez svog interesa, komplicirano je to. A nekome kome napadnu ovce, taj je u problemu. Pogotovo ako nema pastira i štale pa životinje ostanu vani. Mislim da je ovo više administrativna mjera zaštite, ne znam kako će zaživjeti u praksi, više mi izgleda kao nešto periferno – smatra veterinar Širok koji se kroz karijeru nagledao blaga ranjenog u vučjim ‘‘gozbama‘:
- Ako se one dogode, ljudi postanu oprezniji, vraćaju stado navečer u štale, negdje naprave štale, negdje ograde da se osiguraju, po danu nastoje biti oko stada, jer kad je neki moving, nema ni napada. Ranjene životinje se mogu zaliječiti, a vuk obično pet, deset ovaca onesposobi i na kraju od jedne pojede jutru i ode. A ako je vukova dva ili tri, čopor, onda su su štete mnogo veće. Uglavnom vukovi životinje unište plijen pa ga ostave. Ako su ugrizi manji, može se sanirati, ali ako uhvati za vrat i potrga, tu se ne može ništa – zaključuje sugovornik na temu koja je izazvala negodovanje aktivista za zaštitu divljih životinja, uvjerenih da je i bez pojačanog odstrela kod nas vuk ugrožena životinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....