Dubrovčani su i dalje oduševljeni malom građanskom revolucijom koju je ovog tjedna izveo Igor Legaz kad je, "naoružan" brusilicom i drugim alatima uklonio zid i ogradu na pomorskom dobru. Zid i ogradu postavila je tvrtka Royal Hotels & Resort u većinskom vlasništvu Cirila Zovka. On je od nekadašnjeg hotela Neptun i pripadajućih depadansi izgradio cijeli jedan betonski resort i pritom redovito dolazio u sukob s raznim inspekcijama.
Nastojao je zatvoriti morsku šetnicu, napravio je bazen koji se dugo vremena cijedio po toj šetnici što nije bio osobito lijep prizor ni za goste hotela, ali je najviše na živce išlo Dubrovčanima kojima je to omiljena šetnica još od polovice prošlog stoljeća. I povijesna Villa Elita, koja spada u Zovkov resort cijelo je vrijeme bila predmet spora. Zovko je svojim gostima želio osigurati ekskluzivnost, a Dubrovčani su htjeli svoju plažu koja im pripada desetljećima. Hotel je uredio zid i postavio visoku ogradu, tvrdeći da je građanima pristup omogućen puteljcima s dvije strane. Što su ti puteljci zapravo opasne kozje staze, nije mu puno značilo, ali je s Legazom naletio na neobično tvrd orah.
Ne samo što je akciju najavio, nego je u rušenje zida i grade krenuo poštujući sve mjere zaštite na radu –duge hlače, zatvorene postole, kapa, rukavice, dugi rukav. Sve tip - top. A ne kao meštri po Dalmaciji, u šlapama. I tako osvojio srca žena na Facebooku diljem Dalmacije, a ne samo u Dubrovniku.
Mislila sam da Woody Harrelson u Balama podrezuje živicu, majke mi! Mašta radi svašta -rekla je jedna korisnica Facea. Druga joj je odgovorila: - Da l‘ da lajkam ili si ga već rezervirala. A njihov prijatelj i sugrađanin samo je dodao: - Znao sam da Livaja neće preživjeti kraj ljeta
Spor oko ograde star je punih 15 godina. Uklanjanje je naložila Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša, a žalba tvrtke odbijena je 4. studenoga 2008. jer gradnja ograde nije bila predviđena potvrdom glavnog projekta. Nekoliko dana nakon ovo događaja, državne su institucije dale Legazu za pravo, iako se baš ne slažu s načinom do kojeg je do svog, odnosno našeg građanskog prava došao.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kažu:
- Pojedinačno preuzimanje rješavanja slučajeva nije adekvatan odgovor, međutim, pozivamo i potičemo svakog građanina i pravnu osobu da nam dojave i prijave svaku nepravilnost koju uoče ili koja im je učinjena u kontekstu opće upotrebe pomorskog dobra.
Prema saznanjima ovog Ministarstva predmetno područje nije u koncesiji niti je dana u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra ili njegove posebne upotrebe. Otkrivaju kako je Lučka kapetanija Dubrovnik provela inspekcijski nadzor po zaprimljenoj predstavci i upitu:
- Utvrđeno je kako je na jugoistočnom dijelu (kraju) č.z.398/1 k.o. Dubrovnik bez pravne osnove postavljena željezna ograda. Budući da u vremenu izvođenja inspekcijskog nadzora na lokaciji nitko nije zatečen, ovlaštene osobe dubrovačke Kapetanije pozvali su investitora u svrhu utvrđivanja okolnosti vezanih uz zatečeno stanje na predmetnoj čestici te poduzimanja odgovarajućih zakonskih mjera. O svemu ćemo više moći reći po završetku tog postupka i utvrđivanja svih činjenica - ističu.
Zovkova tvrtka bijesna je na novinske naslove, ali i na policiju koja je uklanjanju ograde bila prisutna, ali nije intervenirala. Osim što je privela jednog djelatnika hotela koji je koji je Legazu isključio struju:
-Policija je intervenirala tijekom incidenta i uhitila djelatnika hotelskog kompleksa koji je narušavao javni red i mir sukobljavajući se s okupljenim građanima, što je nastavio i nakon višestrukih upozorenja policijskih službenika. Usto je i pogrdnim riječima vrijeđao policijske službenike prilikom njihovog postupanja.
Zbog svega je spomenuti djelatnik hotelskog kompleksa prekršajno prijavljen zbog remećenja javnog reda i mira – rekla nam je dubrovačka policija, a o samo "građevinskom" pothvatu dubrovačkog aktivista, kažu:
- Prema ustaljenoj praksi konzultacija s Državnim odvjetništvom kada su u pitanju kaznena djela, policija je i u ovom slučaju konzultirala nadležno državno odvjetništvo s kojim je usuglašeno kako u konkretnom slučaju nema elemenata kaznenog djela. Ključno je da u ovom slučaju ne postoji privatna imovina budući da put na kojem su se obavljali radovi uklanjanja zida i ograde predstavlja pomorsko dobro i kao takvo ne predstavlja privatno vlasništvo, već se radi o vlasništvu Republike Hrvatske, a sam čin uklanjanja zida i ograde nije bilo u privatnom, već u javnom interesu - kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske i dodali kako je, sukladno Uredbi Vlade RH o određivanju granice pomorskog dobra iz 1999., upisano pomorsko dobro na k.č. 398/1 K.O. DUBROVNIK NOVA, i ona se kao takva vodi u zemljišniku i katastru.
Za Dubrovački vjesnik slučaj je komentirao i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić:
- Uklanjanje ograde i zida kod Ville Elita od aktivista Igora Legaza smatramo uzimanjem pravde u ruke od pojedinca ili grupe i ne odobravamo ga. Očito je kako postoji prijepor oko statusa pomorskog dobra u javnoj upotrebi i slobodnog pristupa pomorskom dobru na tom prostoru. Pomorsko dobro u Republici Hrvatskoj utvrđuje Povjerenstvo imenovano od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, prije toga je to radila sama Vlada. Županija nije nadležna za pomorsko dobro, osim u slučajevima njegova davanja u koncesiju. Mi smo dosad odobrili 282 koncesije, od čega 65 za plaže i marine i sve su otvorenog tipa, podrazumijevaju slobodan pristup građanima, dakle, nema zatvorenih koncesija što svjedoči o političkom pristupu županije ovom pitanju kroz protekla četiri mandata - ističe Dobroslavić i dodaje kako u Županiji s odobravanjem gledaju na interes građana za pomorsko dobro i ustrajanje naših sugrađana na osiguravanju i održanju slobodnog pristupa pomorskom dobru.
- Međutim, jedino je prihvatljivo raditi to sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i EU, tj, utvrđivanje pomorskog dobra, a eventualno uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina na pomorskom dobru mogu provoditi ovlašteni organi na temelju akata mjerodavnih tijela - zaključuje župan.
Kakva poruka se ovakvom vrstom aktivizma šalje, prokomentirala je sociologinja, viša asistentica Instituta društvenih znanosti u Zagrebu, doc. dr. sc. Nikolina Hazdovac Bajić.
- Ovo je pokazatelj kako su građani razočarani u institucije, kako im ne vjeruju i kako misle da nema nikakvog drugog izlaza nego uzeti stvar u svoje ruke, pa i nekakvim ‘polunasilnim‘, ‘polulegalnim‘ putem. Očiti je to pokazatelj kako institucije ne funkcioniraju odnosno, kako su zakoni jedno, a način njihova provođenja na terenu nešto sasvim drugo. Situacija jest zabrinjavajuća, naravno, nije došlo do neke kritične granice gdje se to događa masovno, ali je pokazatelj da su građani nesigurni. Situacija u Dubrovniku je takva da nam je naš, uobičajeni, svakodnevni život na koji smo navikli, praktički onemogućen radi djelovanja različitih interesa, krupnog kapitala i velikih igrača koji provode svoj veliki biznis gdje smo mi kao građani ‘bačeni‘ u drugi plan, posve smo ‘nebitni‘, ‘nitko‘ nas ne doživljava... Institucije od kojih očekujemo da će nas zaštititi, da će imati u vidu naše interese, to ne čine pa smo razočarani i ne znamo kako provesti ono što mislimo da je ispravno, ističe sociologinja koju uopće ne iznenađuje da je veliki dio javnosti stao uz Legaza:
- To baš pokazuje koliko smo mi ustvari frustrirani i koliko treba netko da preuzme akciju. Građanski neposluh je svakako jedna od metoda djelovanja. Uvijek nam se predbacuje da slabo djelujemo, da se slabo odazivamo na nekakve javne proteste i aktivnosti, što je istina. Navikli smo da živimo relativno dobro, a ovo je samo jedan primjer kako se može djelovati za neke svoje interese izvan nekih uobičajenih načina, ističe Hazdovac Bajić i dodaje kako ovo ipak ne bi trebao biti primjer da se ovako postupa u budućnosti.