Na sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije potvrdili ste kako presjednika Zorana Milanovića nećete pozvati na proslavu Dana županije 12. svibnja. Kako komentirate aktualna 'prepucavanja' na relaciji premijer – predsjednik.
To što zovete "prepucavanje" je zapravo neviđena situacija u kojoj predsjednik RH dnevno na najvulgarniji mogući način napada Vladu, njenog predsjednika i članove, ali i sve ostale neistomišljenike i vrijeđa ih. To je nezabilježeno u razvijenim demokratskim sustavima i posve suprotno od onoga što po svom ustavu treba biti i kako treba raditi predsjednik države. Umjesto čimbenika stabilnosti i skladnog djelovanja svih sastavnica vlasti on svakim svojim nastupom unosi razdor. To šteti državi, posebno u međunarodnim odnosima, jer se u agresiji na Ukrajinu postavlja dvosmisleno, vrijeđa druge države kao Ukrajinu, Austriju, BiH, Švedsku, Finsku, omalovažava EU, slabi jedinstvo vojske itd. Takvo ponašanje je razorno za naš narod, institucije, za ovu državu u cijelosti i za demokraciju uopće. To mora prestati, jednostavno nije normalno niti zdravo. Tako se ne ponaša jedan hrvatski predsjednik. Takvog ponašanja nije ni približno bilo ni od jednog od dosadašnjih predsjednika ma iz koje političke opcije oni dolazili.
Godinu dana je prošlo od kada ste u novom, četvrtom po redu, mandatu na čelu naše Županije. Po čemu ćete je pamtiti?
Proteklo jednogodišnje razdoblje je bilo prepuno izazova. U prvom redu pratila nas je pandemija koja je odredila novi način života, a ruska invazija na Ukrajinu svih nas je emotivno vratila u vrijeme ratnih razaranja na našem području.
Godina iza nas ostat će zapisana zlatnim slovima kao godina u kojoj je povezana Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj je Pelješki most spojio krajnji jug s ostatkom države i u konačnici mostom je povezana EU. To je, također, razdoblje u kojem smo uspostavili cjelogodišnju Hitnu helikoptersku medicinsku službu, dnevnu brzobrodsku liniju Lastovo – Dubrovnik, dovršili smo zgradu Dnevne bolnice u Metkoviću i završili radove na projektu Glog - navodnjavanje 310 hektara u Neretvi. Također su završeni radovi na lukama: Donje Čelo, Puntin i Porto Uš, a to je i godina povratka turizma na 65 posto od predpandemijskih ostvarenja.
Naša Županija je među vodećima u povlačenju sredstava iz EU fondova. S kojim smo projektima aplicirali na fondove, a koji su u realizaciji?
Zahvaljujući projektima i aktivnostima koje smo planirali i uspješno proveli u proteklom razdoblju, Dubrovačko-neretvanska županija je zaista jedna od najuspješnijih Županija u korištenju fondova EU. I u narednom razdoblju cilj nam je realizirati planirane projekte i programe, od kojih su neki već spremni, dio njih je u pripremi, a sredstva za njihovu realizaciju su predviđena iz različitih izvora financiranja na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.
Dubrovačko-neretvanska županija za naredno razdoblje utvrdila je četiri strateška prioriteta razvoja, i to jačanje otpornosti gospodarstva i povećanje ulaganja u održivo i digitalno gospodarstvo, poboljšanje kvalitete života te unaprjeđenje ljudskog kapitala, očuvanje okoliša, poboljšanje povezivosti i održivo korištenje baštine i unaprjeđenje upravljanja razvojem. Sve projekte potvrdili smo u donesenom Planu razvoja DNŽ. Među prioritetima nam je daljnja prometna povezanost županije. Izgradnja Pelješkog mosta potvrda je da je ustrajnost upravo nas iz Županije dala rezultate. Ustrajat ćemo i dalje na nastavku autoceste do Dubrovnika, brzoj cesti od Zračne luke Dubrovnik do Grada i Osojnika te brzoj Pelješkoj cesti s obilaznicom Orebića. Svakako želim spomenuti i naše projekte lučke infrastrukture važne za povezivanje naših otoka. Optimizam za realizaciju tih projekata gradimo na na razumijevanju naše Vlade i danoj potpori našim projektima.
Pelješki most je najvažniji i najveći projekt koji je financiran europskim novcem. Hoće li u srpnju prvi automobili proći mostom?
Pelješki most je najvažniji prometni i geostrateški projekt Republike Hrvatske. Njegova važnost za našu županiju, našu državu, ali, rekao bih i Europu, je nemjerljiva. Otvorenje mosta planirano je u srpnju ove godine i to će biti početak jednog novog razdoblja za Dubrovačko-neretvansku županiju i Republiku Hrvatsku. Pelješki most pridonijet će razvoju svih naših krajeva, približiti Neretvu i Dubrovnik, približiti naše otoke kopnu i, još jednom naglašavam, zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na čelu s premijerom Plenkovićem koja je prepoznala njegovu vrijednost i važnost i dovela ovaj projekt do kraja.
Izgradnja pristupnih cesta kasni, kao krajnji rok spominje se kraj 2022. U kojoj je fazi gradnja pristupnih cesta kroz Pelješac, i hoće li, po vašim saznanjima, do tada biti završene?
Pristupne ceste napreduju dobro, premda su to zahtjevne dionice s četiri tunela, mostom Ston i viaduktom Prapratno. Međutim bilo je tu kašnjenja u odnosu na sam most zbog natječaja i teškoća uzrokovanih koronavirusom. Hrvatske ceste koje su zadužene uz most i za pristupne ceste dobili su uvjeravanja od izvođača da će cesta do Prapratnog biti gotova u srpnju, a dionica Prapratno do Zaton Dola do konca godine. Vjerujemo da je to realno.
Što je s projektom rekonstrukcije ceste Korčula – Račišće, oporba je zatražila i vašu ostavku zbog toga, a podnijeli su i kaznene prijave.
Neki iz oporbe željeli bi pokazati da imamo propusta i grešaka, pa u nemogućnosti uvjeriti javnost u svoje tvrdnje to pokušavaju tužbama na sudovima. Međutim propusta nema i tužbe im na sudovima padaju. Oni koji se stalno pozivaju na transparentnost propustili su obavijestili javnost da im je, na primjer, tužba vezana za obuhvat golfa na Srđu, (sjetimo se upornog pitanja: zašto župane ne provedete presudu Upravnog suda), odbijena. Odbijena im je na Upravnom sudu i tužba vezana za okolišne uvjete za Lučino razdolje. Očekujemo potvrdu Ministarstva financija za dougovaranje sredstava i očekujemo gradnju ceste. Projekt ima potporu građana, Grada Korčule i svih mjesnih odbora i gradskog kotara s tog područja pa će protivnici toga projekta morati odgovoriti zašto su oni protiv toga projekta za koji su svi ostali. Čije interese oni zastupaju?
A centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje? Kad će biti poznat izvoditelj radova, u kojoj je fazi realizacija odlagališta s obzirom na prosvjede aktivista koji smatraju da centru tamo nije mjesto.
Na javnom je natječaju izabran izvođač radova za Centar, sada se na Državnoj komisiji rješava podnesena žalba. Očekujemo pozitivno rješenje Komisije i slijedi ugovaranje radova s izvođačem.
Moram još jednom naglasiti kako Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje nije odlagalište otpada. To je dugoročno rješenje pitanja gospodarenja otpadom na području županije. Radi se o modernom pogonu, praktički jednoj vrsti tvornice projektiranoj po svim ekološkim standardima koji postoje u EU. Centar rješava pitanje Grabovice, Dubravice, Lovornika, Kokojevice, Sitnice i Soznja i omogućuje zatvaranje svih odlagališta.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj lučke infrastrukture i bolje povezanosti otoka s kopnom. Kako tu napredujemo?
Projekti lučke infrastrukture su projekti na koje je ova županijska vlast stavljala i stavlja veliki naglasak. Povezanost naših otoka je jako bitna, i za njihov napredak, i gospodarski i svaki drugi razvoj. Kao što, vjerujem, znate, dosad smo završili projekt rekonstrukcije operativne rive Dominče, lukobrana Puntin u Korčuli, luke Donje Čelo na Koločepu i komunalne lučice Porto Uš. Veliki projekt izgradnje Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci izvrsno napreduje i bit će završen potkraj godine, pri kraju su i naše luke na Pelješcu: nadogradnja luke Trpanj, te komunalne luke u Dračama i Dubi Pelješkoj namijenjene lokalnom stanovništvu za njihove potrebe. Pred nama je potpisivanje ugovora s izvođačem radova za novu luku Korčula na lokaciji Polačište, u postupku je luka Ubli na Lastovu i luka Cavtat, a čekamo financiranje za novu luku Perna u Orebiću za koji smo ishodili građevinsku dozvolu. Kao što smo najavljivali, ide se i u izgradnju komunalnih vezova u Solitudu i u Mokošici i do kraja ovog mandata planiramo realizirati 1500 novih komunalnih vezova za naše sugrađane.
Pratite li situaciju s ukrajinskim izbjeglicama u našoj Županiji? Jesu li se uspješno integrirali, koliko su im Vaše službe na pomoći?
Aktivno sam uključen u situaciju u Ukrajini na više načina. Na posljednjem plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija, čiji sam član, u predstavljanju rezolucije o Ukrajini te raspravi o ratu u toj zemlji, čuli smo svjedočanstva gradonačelnika Kijeva, Mariupolja, Lavova, Melitopolja te predsjednice regionalnog vijeća Harkiva. I tom je prilikom pružena potpora svim načelnicima, gradonačelnicima i regionalnim čelnicima Ukrajine u njihovoj borbi za europske vrijednosti. Europski odbor regija pozvao je na oštre sankcije protiv Rusije, a ukrajinskim lokalnim i regionalnim vlastima ponudio je iskustva regija i gradova EU-a u obnovi.
Na Dubrovačko - neretvansku županiju, baš kao što smo i očekivali, nije značajnije utjecala takozvana "izbjeglička kriza" koja je posljedica stanja u Ukrajini. Ipak, dio ukrajinskih državljana odlučio je svoju sigurnost potražiti na našem području.
Prema podacima od 4. svibnja, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se 1310 raseljenih osoba, od čega njih 1023 sa statusom kratkotrajnog boravka, dok je 287 osoba tražilo je status privremene zaštite koji im je i odobren. U osnovnim i srednjim školama u našoj županiji upisano je 34, a u dječje vrtiće četvero djece s područja Ukrajine.
Solidarnost i spremnost na pomoć u samom početku je nešto što treba naglasiti. Što se tiče aktualne situacije sa zbrinjavanjem raseljenih osoba s područja Ukrajine, u redovnoj smo koordinaciji putem Stožera civilne zaštite sa svim službama koje su na raspolaganju ukrajinskim državljanima, a posebice im stojimo na raspolaganju po pitanju školstva i zdravstva. Roditeljima je prva briga po dolasku upis djece u škole i integriranje mladih u nove sredine, a Dubrovačko neretvanska županija im tu izlazi u susret i pruža svu potrebnu pomoć.
Ne krijemo zadovoljstvo funkcioniranjem operativnih snaga civilne zaštite u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.