Grad Dubrovnik ulazi u novo zaduženje radi modernizacije javne rasvjete. Radi se o 14 milijuna kuna kojima će 3.755 zastarjelih i energetski neučinkovitih rasvjetnih tijela zamijeniti „visoko efikasnim LED svjetiljkama koje zadovoljavaju tehničke proračune sukladno postojećim normama te doprinose zaštiti okoliša i povećavaju energetsku učinkovitost sustava“. Na ovaj će se način, stoji u objašnjenju gradske uprave, smanjiti potrošnja električne energije. O zaduženju i izmjenama gradskog proračuna radi ovih 14 milijuna kuna, gradski vijećnici odlučit će na sjednici 8. ožujka.
Ovaj kapitalni projekt unaprjeđenja energetske učinkovitosti Grad Dubrovnik planira financirati zaduženjem kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, bez počeka, na sedam godina, s fiksnom kamatnom stopom 0,5 posto.
Dva milijuna kuna uštede
Postojeći sustav javne rasvjete se sastoji od 46 različitih tipova svjetiljki, a najzastupljenije su TEP Tivolin s visokotlačnim natrijevim, dijelom i živinim žaruljama. Iz gradske uprave uvjeravaju kako se prilikom izrade projekta i odlučivanja o razmaku između svjetiljki, visini izvora svjetlosti i ostalim detaljima, vodilo računa o sigurnosti sudionika u prometu. U prilog zamjeni rasvjetnih tijela idu podaci o potrošnji i troškovima električne energije. Postojeća javna rasvjeta proizvodi 2,4 milijuna kuna godišnjeg troška električne energije. Zamjenom svjetiljki, tvrde predlagatelji, trošak će pasti na 384.565,32 kuna na godišnjoj razini, čime bi Grad uštedio dva milijuna kuna samo na električnoj energiji, a dodatne se uštede očekuju na održavanju javne rasvjete.
-Zaduženje ne bi bilo problematično ukoliko se radi o novcu koji služi za sufinanciranje obnove javne rasvjete radi poboljšanja energentske učinkovitosti, ali iz materijala nije razvidno radi li se o udjelu u europskom projektu ili Grad Dubrovnik ovo u cijelosti sam plaća. U novoj europskoj omotnici sigurno ima sredstava za ovakve projekte i nadam se da Grad ide u tom smjeru. U materijalima o ovoj točki dnevnog reda se razotkrio zanimljiv podatak po kojem koeficijent zaduženosti nakon ovih beskamatnih zajmova koje je Grad dobio od Republike Hrvatske više nije 23 posto, nego jako ozbiljnih 30 posto – upozorava Đuro Capor, gradski vijećnik stranke Srđ je Grad.
Na idućoj sjednici Gradskog vijeća odlučivat će se o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali i na predjelu Bunica, mjerama socijalnog programa, a pozornost privlači i točka koja se odnosi na korištenje javnih površina.
Što se krije iza iznimke?
Vladajuća garnitura od vijećnika traži glasovanje o izmjenama Odluke o zakupu javih površina tako da se doda stavak sadržaja: „Iznimno, Povjerenstvo može razmatrati zahtjeve za izmjenama Plana korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri u kojima se traži preraspodjela postojećih javnih površina, uz uvjet da su sve strane suglasne s preraspodjelom“. U praksi su se, piše u obrazloženju kojeg potpisuje pročelnica Marijeta Hladilo, pojavili slučajevi gdje je neophodno mijenjati plan radi preraspodjele. Na istom dnevnom redu našao se jedan takav slučaj Uz Jezuite.
- Još na prvim sjednicama ovog saziva Gradskog vijeća se moglo vidjeti kako Pero Vićan, koalicijski partner Mata Frankovića, zaziva nekakve preraspodjele javnih površina i ispravljanje nepravdi. Gradonačelnik mu je tada odgovorio da se neće dodijeliti ni centimetar novih javnih površina. Sad nam dolazi točka koja predviđa tzv. preraspodjelu i davanje nekih površina nekim novim ugostiteljskim objektim, što je suprotno onom nešto je gradonačelnik govorio prije pola godine. Očito se radi o popuštanju prema zahtjevima koji dolaze od Vićana. O tim se stvarima nije konzultiralo s kotarom ni s tijelima koja bi se u sklopu Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom trebala usuglašavati oko ovakvih postupaka. Očito usuglašavanje postoji samo na liniji gradska uprava i baraka – komentira vijećnik Capor.
Marin Krstulović, predsjednik Vijeća Gradskog kotara Grad, potvrđuje kako ih nitko nije pitao za mišljenje o izmjenama ove odluke.
- Umjesto otvorenog dijaloga, trenutačno imamo situaciju u kojoj se s Gradskim kotarom ne konzultira o ovim pitanjima. Izostanak komunikacije i zaobilaženje predstavnika Kotara prilikom uređenja prostora, osobito stoga što su se građani izjasnili o tom pitanju kao jednom od najvećih problema, nije dobro. Utvrdili smo koliko ima javnih površina, ali one ne služe samo za postavljanje stolova nego i kao ulice. Katastrofalno je govoriti o uvjetu 'da su sve strane suglasne s preraspodjelom', a pod te strane podrazumijevati vlasnike ugostiteljskih objekata a ne i predstavnika Kotara, odnosno stanare te ulice – komentira Krstulović i naglašava: "Kao što se od Gradskog kotara Pile-Kono traži suglasnost, tako treba i od GK Grad!".
Ova gradska uprava pred vijećnike je poslala i prijedlog o jednostranom raskidanju ugovora sa Sveučilištem u Zagrebu starog 31 godinu o raspolaganju, korištenju i uređenju bivšeg Benediktinskog samostana na otoku Lokrumu za potrebe znanstveno-nastavne stanice Sveučilišta u Zagrebu. Kako je objekt, inače pod UNESCO-ovom zaštitom, u lošem stanju, a ugovor nije ispunio svrhu niti je realiziran te dosadašnji pokušaji Grada Dubrovnika sporazumnog raskida nisu uspjeli, gradska uprava se odlučila na ovaj potez. U međuvremenu, Javna ustanova Rezervat Lokrum pokrenula je postupak obnove Benediktinskog samostana i Maksimilijanove rezidencije, izradila je vrtne studije i konzervatorske smjernice, te projekt planira prijaviti na financiranje iz fondova Europske unije.