Ovo je najveća pogreška kod grijanja na drva, a vrlo je česta na dubrovačkom području

Iz sigurnosnih razloga, dimnjak je neophodno čistiti dva puta godišnje, između rujna i travnja. Ipak, neodržavanje nije jedini mogući uzrok požara dimnjaka.

- Najčešći problem i uzrok zapaljenja je neadekvatno gorivo. Drva najprije treba sušiti tri do četiri godine da bi bilo za uporabu, a ovdje se malo tko toga pridržava. Ljudi kupuju vlažna drva za tekuću sezonu. To nije preporučljivo jer se kod loženja takvoga drva u dimnjaku stvara kondenzat, a potom kod učestalog i jačeg grijanja smola, što može prouzročiti zapaljenje  – kaže dimnjačar Mario Pejaković, zaposlenik obrta "Dimnjačar Nenadić" iz Slavonskog Broda, koji već godinama radi na dubrovačkom području.

Kupljena drva treba prekriti i ostaviti otvorena sa strana da ih osuši vjetar. Najbolji izbor su bukva i grab, ali i orah, kesten te maslina, ako je suha. Čempresi i borovi nisu preporučljivi.

- Najradije bih godišnje dovezao milijun kubika suhog drva iz Slavonije, tada ne bih imao posla – šali se ‘dubrovački Slavonac‘.

U Slavoniji je drvo dostupnije i više se vodi računa što se ubacuje u peći. Poskupljenja i slabljenje kupovne moći se i tu osjeti.

- Sve se loži, čega god se čovjek dohvati i to nije slučaj samo ovdje... Parket, namještaj, iverica. Dok hodate gradom možete osjetiti miris dima, a to se ne smije događati. Zato me žena pita kad dođem kući jesam li bio negdje gdje se suši meso - kaže Mario Pejaković.

S obzirom na cijene električne energije, dio potrošača se u sezoni grijanja okreće pećima na drva ili pelete. Savjet je da se građani u tom slučaju obrate dimnjačaru koji će znati odgovoriti na pitanja kakav dimnjak je potrebno osigurati za odabranu peć ili će pregledati i provjeriti ispravnost čitavog sustava, ako je on već ugrađen.

Daje i korisne savjete kako izbjeći nesreće koje mogu dovesti do požara i ljudskih žrtava.

- Jako je važno da čitav dimnjak kroz kuću, pa i na tavanu, bude ožbukan, a dobro ga je obložiti stiroporom debljine najmanje osam centimetara. Neka je dimnjaku toplo i tada će dobro funkcionirati – savjetuje.

Dubrovčani, kaže, vode računa o održavanju. Tko se grije na drva sam mora brinuti o čišćenju peći i cijevi koje vode do dimnjaka.

- Ne valja prigušivati peć! Ljudi se bune da im je vruće ili će potrošiti mnogo drva. Ma, bolje je potrošiti dva metra drva i biti siguran... Kad otvorim vratašca ili prolazim u dimnjak, čađa mora letjeti kao paperje, a ne smiju otpadati grumeni smole. I ne smije se osjetiti miris gareži kad uđete u kuću koja se grije na drva jer to ukazuje na višak ugljičnog monoksida u prostoru – napominje sugovornik.

Kao i kod preslagivanja kaljevih peći, i kod gradnje dimnjaka te dubrovačke kape, važno je angažirati ovlaštenog majstora.