‘Ovo smo priznanje dobili jer štitimo svoj Grad, koji moramo ponizno voljeti i poštovati jer sve to što smo mi, dobili smo od Dubrovnika‘

Ovogodišnji laureati dali su izjave za Dubrovački vjesnik.

Dr. sc. fra Pio Pejić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za značajan doprinos duhovnom i kulturnom životu Grada.

- Hvala svima koji su me predložili. Ako sam ja nešto zaslužio, Bogu hvala i svima onima koji su sa mnom živjeli i radili, koji su me odgajali i pomagali. Bog vas sve blagoslovio! – poručio je fra Pio.

- Znate što mi je najdraže – svakome ovdje u Gradu mogu pogledati u oči. Nikada nikome nisam učinio zlo niti sam mu ga želio, bio on Hrvat Srbin ili Arnaut, svi su djeca Božja – rekao je fra Pio Pejić.

Ove godine navršilo se 50 godina kako je fra Pio Mate Pejić došao na službu u samostan Male braće u Dubrovniku. Svojim životom i radom značajno je doprinio duhovnom, kulturnom i zdravstvenom životu Grada. Rođen je 1937. godine u Sovićima, u Bosni i Hercegovini, gdje je završio osmogodišnju školu, a Klasičnu gimnaziju u Zadru i Pazinu.

Teologiju je studirao u Zagrebu i Zadru, a 1968. godine doktorirao je na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu. Za vrijeme obnašanja službe kapelana bolnice u Dubrovniku fra Pio je toplim riječima utješio tamošnje bolesnike i bio im pomoć i utjeha u njihovim teškim životnim trenucima. Na kulturnom planu djelovao je kroz Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik gdje je obnašao skoro sve upravljačke dužnosti, između ostalog i onu predsjedničku u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Na znanstvenom planu fra Pio je također bio vrijedan i vrlo priznat znanstvenik. Napisao je brojne znanstvene članke koji su objavljeni u ponajboljim znanstvenim časopisima, a posebno se isticao u pitanjima crkvenog prava. Od brojnih nagrada i priznanja koja je dobio za svoj rad fra Pio s ponosom ističe odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske dr. Franja Tuđmana, koji ga je Redom hrvatskog trolista odlikovao za osobite zasluge u ratu i izravnoj ratnoj opasnosti za Republiku Hrvatsku. Dodjela priznanja Nagrada Dubrovnika ovome velikom čovjeku i dobrotvoru je primjerena zahvala za njegova dobročinstva i kruna njegova doprinosa Gradu.

Nikola Obuljen dobitnik je ”Nagrade Dubrovnika za životno djelo” za izniman doprinos u aktiviranju i radu Zaklade ”Blaga djela”.

- Pripala mi je čast i veliko zadovoljstvo stajati pred vama i izreći zahvalu u ime svih nagrađenih. Čast je i poslanje svake osobe služiti svome Gradu i svojoj zajednici onoliko i na onaj način na koji nam dopuste životne, obiteljske i druge okolnosti. Ogromna je sreća i ponos kad vaše zalaganje zajednica prepozna i odluči nagraditi.

- Svatko od nas dobitnika uložio je u svoj rad ljubav, znanje, energiju i odricanje, u čemu su nas pratile naše obitelji i najdraži. Kao bivši upravitelj Zaklade Blaga djela koji je dokazao njezino kontinuirano djelovanje od 14 stoljeća do danas, mogu reći da me na mom putu da sačuvam i budućim generacijama predam ovu jedinstvenu Zakladu pratilo puno dobrih i časnih ljudi. Posebno bih istaknuo dugogodišnjeg predsjednika Upravnog vijeća Joška Radicu i aktualnog predsjednika Marija Duića – rekao je Obuljen te podsjetio kako je njegov javni angažman u Dubrovniku započeo početkom 1990.-ih, 'u najtežim vremenima', a ni današnja nisu laka.

- U mnogočemu neizvjesnost i strah sličnog su intenziteta. Kao što smo u Domovinskom ratu hrabro i solidarno stajali jedan uz drugoga, pokazujući ono najbolje u nama, tako i danas moramo hrabro i solidarno raditi na tome da iz ove krize, koja je mnogima donijela puno patnje, tuge, ali i egzistencijalnog straha, iziđemo jači, otporniji i bolji kao pojedinci, članovi zajednice i društva. Ovogodišnja Festa bit će manja i komornija te u svemu drukčija nego smo navikli, ali čvrsto vjerujem da će nam baš zagovor svetoga Vlaha i naša vjera u njegova ‘čuda od čudesa’ pomoći da se oporavimo i vratimo životu kakav smo poznavali prije pandemije. Hvala svima koji su nas predložili za nagradu Grada Dubrovnika i onima koji su donijeli tu odluku. Iskazali ste nam veliku čast – zaključio je Nikola Čičo Obuljen. 

Kao rezultat rada i zalaganja Nikole Obuljena, Zaklada ”Blaga djela – Opera pia”, sa sjedištem u Dubrovniku, upisana je u Zakladni upisnik rješenjem Ministarstva uprave RH od 24. lipnja 1997. godine. Ova Zaklada, naime, u različitim je oblicima u Dubrovniku djelovala još od 14. stoljeća, a uz sva povijesna previranja i različite faze postojanja zadržala je svoj kontinuitet te je u konačnici trebalo formalizirati njezino djelovanje u neovisnoj Republici Hrvatskoj. Još 1995. Nikola Obuljen, kao tadašnji gradonačelnik i zastupnik u Hrvatskom Saboru, stavio je sebi u zadaću dokazati kontinuitet rada i djelovanja Zaklade što je zahtijevalo veliku upornost, angažiranje, pa i lobiranje u tadašnjim ministarstvima jer da Obuljen kojim slučajem u svojim nastojanjima nije uspio i da nije uspio dokazati neprekinutost u njezinom radu, Zaklada ”Blaga djela” danas ne bi postojala. Odnosno, sva njezina imovina postala bi imovinom države, a budući da Zaklada cijeli svoj prihod troši isključivo na području grada Dubrovnika to bi, po podacima iz 2019., značilo svake godine oko 10 milijuna kuna manje za razne projekte potrebitima koje Zaklada danas provodi. Nikola Obuljen je odmah po upisu Zaklade u Registar, još 1997. godine, podnio zahtjev za vraćanje oduzete imovine. Tek 2004. Zakladi su vraćeni prvi poslovni prostori i od te je godine Zaklada počela ostvarivati vlastite prihode s kojima je mogla započeti sa svojom aktivnošću na planu socijalne skrbi za potrebite. Prvi upravitelj Zaklade ”Blaga djela”, imenovan rješenjem Ministarstva uprave, bio je upravo Nikola Obuljen koji tu funkciju volonterski obnaša sve do kraja 2020. godine, a odlukom Upravnog vijeća u siječnju 2021. proglašen je njezinim doživotnim počasnim upraviteljem.

Družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika dobitnice su „Nagrade Dubrovnika“ za humano djelovanje, služenje drugima i čuvanje duhovne i kulturne baštine. Sjedište Vrhovne uprave Družbe nalazi se u kući Matici na Dančama, a vrhovna poglavarica Družbe je sestra Darija Jovanović, koja je rekla:

- Iznimna nam je čast da je Grad Dubrovnik nama dodijelio ovakvo prestižno priznanje. To je zaista priznanje svim našim sestrama koje još od 15. stoljeća tiho i samozatajno rade i služe, molitvama podupiru ovaj grad i cijeli svijet i to nas jako veseli da je taj naš duhovni, tihi i samozatajni angažman prepoznat kao vrijednost koja nikad ne propada. Zahvaljujemo svima koji su nas nominirali i molimo zagovor svetoga Vlaha u ovim vremenima te moćni zagovor Gospe od Danača da ova pandemija što prije prestane i Grad se vrati u normalan život – rekla je vrhovna poglavarica sestra Darija Jovanović.

Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika, izvorna dubrovačka i hrvatska redovnička ženska zajednica, danas družba papinskog prava, nastala je na temeljima franjevačke trećoredske zajednice koja se na Dančama spominje već 1458. godine kao Mantellate Francescane. Te pobožne djevojke (pučanke), nastanjene uz crkvu Svete Marije od milosti na Dančama, služile su Bogu posvećujući se molitvi i službi bližnjima, obavljajući djela milosrđa. U početku su pomagale bolesnicima smještenim u ondašnjem lazaretu, a kasnije pohađajući bolesne i umiruće po gradu. Arhivski dokumenti, nakon preseljenja karantene (lazareta) s Danača u istočni dio grada (na Ploče) u 17. stoljeću, spominju dumne (redovnice) na Dančama kao čuvarice crkve i groblja. Prema dokumentima iz 1709. ta zajednica nosila je službeni naziv Dumne trećoredice sv. Franje. Dubrovački biskup Josip Marcelić 1923. dekretom je za poglavaricu te zajednice imenovao Margaritu Milin. Iz te trećoredske zajednice razvila se današnja Družba sa skraćenim nazivom „sestre Dančarke“.

Družba danas broji 50 članica koje žive i rade u zajednicama kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta. U skladu sa svrhom i karizmom Družbe, sestre svoje poslanje ostvaruju u radu s djecom u predškolskim i školskim ustanovama, u župskom apostolatu, u odgojnom radu s mladima, brigom za stare i nemoćne, te radom u medicinskim ustanovama.

Mr. sc. Maja Nodari dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u očuvanju i promicanju kulturno povijesne baštine Dubrovnika.

- Osjećam se vrlo zadovoljno, sretno, ponosno i zahvalno jer mi je moj rodni Grad dodijelio ovo priznanje. Među svim koje sam dobila, ova mi je osobito draga i još sam uzbuđenija i sretnija što se to događa na Dan Grada i blagdan našega Parca, bez obzira u kakvim ga uvjetima ove godine dočekujemo. On je naš dragi  zagovornik i jedini parac – istaknula je. - Milenijski fenomen našeg sveca, a pogotovo njegova Festa, dio su moje trajne profesionalne znatiželje i inspiracije. Ovo smo priznanje i dobili jer štitimo svoj Grad, koji moramo ponizno voljeti i poštovati jer sve to što smo mi, dobili smo od Dubrovnika – naglasila je mr. sc. Maja Nodari.

Radijska urednica, povjesničarka umjetnosti, konzervatorica i izvrsna promicateljica dubrovačke baštine i kulture, autorica je brojnih ciklusa radijskih emisija, posebno projekta Radio Dubrovnika Hrvatskoga radija „Baština” već punih 30 godina neprekidnog trajanja. Uz važne datume i ugledna imena, Baština s osobitom simpatijom bira male i «obične» sekvence ljudskoga svakodnevlja, pomirujući zahtjevni odnos znanstvenog i popularnog. U suradnji s tonskim snimateljima, autorski je proizvela upečatljiv broj od 1560 emisija, koje od 2004. godine preuzima Glas Hrvatske, odašiljući ih širom svijeta. Maja Nodari je kroz svoju cjeloživotnu radijsku, znanstvenu, publicističku, posebno konzervatorsku praksu i karijeru tijekom niza godina upoznala, opisala i interpretirala čitav niz spomenika i ambijenata, strukom i ljubavlju vezana uz dubrovačko kulturno nasljeđe, postavši njegovom promotoricom. Maja Nodari i u mirovini nastavlja sudjelovati u kulturnom i društvenom životu Dubrovnika, baveći se povijesnim temama kroz suvremenost, posebno učestalom nasilju nad postojećim urbanim prostorom i prirodom, čineći to na način stručnog i oštrog promatrača, plasirajući teme kroz medije radija i tiska, sloveći kao „osoba sa stavom“.  Za svoj je rad na zaštiti spomeničke baštine u vrijeme Domovinskog rata, javnim djelovanjem, za obogaćivanje i čuvanje hrvatske kulture i kulturnog identiteta, odlikovana 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2012. primila je godišnju nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu.  Za izniman doprinos i predanost radu, razvoju, zaštiti i promociji kulturne baštine primila je Priznanje Hrvatske udruge povijesnih gradova 2018. godine. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Društva konzervatora, Matice hrvatske, te Društva prijatelja dubrovačke starine.