Dubrovačke knjižnice od Nove godine počinju raditi i subotom. Vijest je to koja je obradovala sve ljubitelje knjige, ali i općenito vijest koja raduje jer u vrijeme interneta, mobitela i društvenih mreža, lijepo je čuti kako ima još puno ljudi koji hrle u knjižnice.
Zato smo kontaktirali ravnateljicu Dubrovačkih knjižnica Luciju Bjelokosić, koja nam je otkrila zanimljive podatke o upisima, broju članova knjižnica, što se najviše čita i kolike su ‘zakasnine‘:
- U Dubrovačke knjižnice ne upisuje se u kalendarsku godinu, nego članarina vrijedi od dana upisa narednih 365/6. Upisom korisnici stječu pravo koristiti usluge Znanstvene knjižnice, Narodne knjižnice Grad i šest njezinih ogranaka: Gruž, Lapad, Montovjerna, Mokošica, Cavtat i Trpanj. Kroz godinu dana u Knjižnice se upiše oko 5.000 korisnika - otkrila nam je Lucija Bjelokosić.
NA TRAŽENJE KORISNIKA
- Radno vrijeme s korisnicima smo od nove godine produljili i na rad subotom kako bismo izašli ususret njihovim zahtjevima - govori o produljenju radnog vremena.
- Analizirajući želje i potrebe korisnika, zaključili smo da postoji određeni broj naših sugrađana koji tijekom radnog tjedna nemaju vremena za knjižnicu, a to bi željeli. Središnje knjižnice, Znanstvena i Narodna knjižnica Grad, radit će svaku subotu, a ogranci na području grada po jednu mjesečno - pojašnjava ravnateljica.
Što se tiče broja korisnika knjižnica, godinama je stabilan i iznosi oko 5.000 članova godišnje:
- Najviše se čitaju beletristika i školska lektira. Čita se dosta i popularna psihologija i povijest. Nekad, dok je na Hrvatskoj televiziji postojala emisija „Pola ure kulture“, koja je tjedno objavljivala popis najčitanijih publicističkih i beletrističkih naslova, i u Knjižnicama smo imali povećan broj zahtjeva za upravo tim naslovima. To je i vama, medijima, pokazatelj da je potrebno imati rubriku kulture - kaže Lucija Bjelokosić, pa otkriva koje su knjige - među kojima su i one naših sugrađana - najčitanije urazličitim žanrovima. Primjerice, u beletristici su neki od najčitanijih naslova u 2023. godini bili: Svježa voda za cvijeće/Valérie Perrin; Pačinko/Min Jin Lee; Idilična koliba u Irskoj/Julie Caplin; Kućica novih početaka/Suzanne Snow; Vidi kako Lokrum pere zube/Ivana Lovrić Jović, te Knjižnica na obali mora/Roisin Meaney.
DUBROVAČKI KURIOZITETI
U području popularne psihologije, najčitaniji naslovi pokazali su se 12 pravila za život/Jordan B. Peterson; Budni u 5/Robin S. Sharma; Atomske navike/James Clear; Život vrijedan življenja/Robin S. Sharma; Sve o osjećajima/Felicity Brooks i Bolest kao govor duše/Ruediger Dahlke.
Ljubitelji povijesti najviše su posuđivali ove knjige: Povijest Dubrovnika/Robin Harris; Putovanje svijetom/Malcolm Croft; Dubrovačkim ulicama/Aida Cvjetković; Atlas gradova/Miralda Colombo; Dubrovački kurioziteti/Suad Ahmetović; Život u krčmama srednjvjekovnog Dubrovnika/Gordan Ravančić i Sapiens: kratka povijest čovječanstva/Yuval Noah Harari.
Inače, redovna godišnja članarina iznosi 7 eura. Tu su i godišnje članarine s popustom za koje doslovno ne možete popiti kafu – primjerice, 2 eura za stanovnike Starog Grada, studente UNIDU, RIT, LIU, djecu predškolskog uzrasta te korisnike socijalne iskaznice.
Tu je i članarina za turiste koja vrijedi 2 mjeseca, a košta 6 eura. Ovu vrstu članarine, kako kaže ravnateljica, uglavnom koriste Dubrovčani koji više ne žive na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali u Dubrovniku ipak provode jedan dulji vremenski period, uglavnom ljeti.
- Članarina u Knjižnice je simbolična i spada u kategoriju najnižih članarina u Republici Hrvatskoj - dodaje Lucija Bjelokosić. - Korisnici Dubrovačkih knjižnica mogu odjednom posuditi najviše četiri knjige, a zakasnina iznosi 0,10 eura po danu i po knjizi.
DVIJE TREĆINE SU ŽENE
- Internet i mobiteli nisu utjecali na broj korisnika Knjižnica. Korisnici knjižnica su uglavnom ljubitelji papirnate knjige. Rekla bih da su Internet i mobiteli na neki način obogatili, odnosno proširili broj usluga koje Knjižnica nudi. Tako danas možete pretraživati kataloge preko interneta, pretraživati Digitalni katalog Znanstvene knjižnice ZDUR preko interneta, obnavljati zaduženja posuđenih knjiga koja se također mogu obavljati pr,eko interneta, elektroničkom poštom možete zatražiti skeniranje i slanje određenih materijala, kao i prikupljanje i slanje popisa literature za teme koje vas interesiraju - vrijedne su informacije iz Knjižnica.
- Struktura korisnika Dubrovačkih knjižnica pokazuje nam da knjižnicu više koriste žene nego muškarci. Otprilike 2/3 su žene, a 1/3 muškarci. Internet i mobiteli također nisu izmijenili strukturu korisnika. I danas je najviše korisnika u kategoriji mladih do 18 godina, odrasli građani, a najviše građani od 35-45 godina pa tek onda umirovljenici - rekla je Lucija Bjelokosić, te naglasila:
- Dubrovačke knjižnice posebnu pažnju posvećuju djeci provođenjem raznih programa za najmlađe. Kao i sve ostalo u životu, najbolje, najlakše i najkvalitetnije se uči i pamti dok smo mali. Zato ih od malih nogu treba i naučiti da knjižnicu doživljavaju kao svoje prirodno okruženje, gdje im je sve poznato i gdje se osjećaju dobro i sigurno… A oni će s vremenom samo promijeniti kategoriju korisnika i nastaviti koristiti knjižnicu zauvijek - njezina je poruka nade na kraju.