StoryEditorOCM
DubrovnikŽene i obrazovanje

Povodom Međunarodnog dana žena: Srednjoškolsko obrazovanje Dubrovkinja počelo je otvaranjem Preparandije 1875. godine

Piše Ahmet Kalajdžić
8. ožujka 2024. - 17:59

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije u Malom amfiteatru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju obilježilo je u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i dubrovačkom udrugom poslovnih žena Krug Međunarodni dan žena predavanjem "Žene i obrazovanje – nekad i sad". O počecima ženskog srednjoškolskog institucionalnog obrazovanja koje je započelo sa školovanjem učiteljica govorila je dr.sc. Daria Vučijević, dok je prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž naglaska dala na suvremenije doba.

image

Dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž i dr.sc. Daria Vučijević

Ahmet Kalajdžić/

-Preparandija ili Ženska učiteljska škola u Dubrovniku je s radom započela 3.siječnja 1875. godine tako da tad počinje institucionalno srednjoškolsko obrazovanje žena. Redefiniranje uloge žena u privatnom i javnom životu počelo je na prijelazu iz 19.u 20.stoljeće a ključ tog redefiniranja bilo je obrazovanje i učiteljice su bile glavne promicateljice obrazovanja i ženskih prava. Prva ženska učiteljska škola započela je s radom 1848. u Zagrebu da bi 1894. na području Hrvatske i Slavonije djelovalo pet takvih škola. Privremeni ženski licej gimnazijskog programa kao pandan muškoj gimnaziji osnovan je 1892.godine. U našem gradu su tečajevi za učiteljice održavani u sastavu Privatne osnovne škole Službenica milosrđa u samostanu na Pilama, a odluku o otvorenju Državne ženske učiteljske škole (Preparandije) 6.veljače 1875. donosi Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu i to je bila jedina pokrajinska srednja škola za djevojke u Dalmaciji. Tako je obrazovanje za zvanje učiteljice koncem 19.stoljeća djevojkama bilo jedino moguće srednjoškolsko obrazovanje- rekla je dr.sc. Vučijeviće te naglasila:

image

Dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž i dr.sc. Daria Vučijević

Ahmet Kalajdžić/

-U periodu 1875-1920. je 54 posto djevojaka- polaznica te škole dolazilo izvan Dubrovnika i najvećim dijelom (83 posto) iz Dalmacije od Zadra do Kotora i Budve, dok manji dio dolazi iz ostalih dijelova Hrvatske i Austro-Ugarske monarhije. Polaznice su uglavnom iz službeničkih te trgovačko-obrtničkih i obitelji intelektualaca, a najpoznatije učiteljice tog doba bile su Jelka Miš, Nike Balarin, Pavlina Bijelić Bogdan i Jelena Bizzaro Ohmučević. No, sve do 1911. plaće učiteljica bile su 20 posto niže od učitelja, teže su se zapošljavale i uglavnom samo ako nije bilo muških učitelja, bilo je to po državnom dekretu i nisu mogle biti ravnateljice, a vodile su nomadski život- rekla je dr.sc. Vučijević dok je dr.sc. Vrdoljak Raguž naglasila kako "danas žene dominiraju kao učiteljice i profesorice u osnovnim i srednjim školama, ali u velikoj mjeri i u visokom obrazovanju":

image

Dr.sc. Daria Vučijević i dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž

Ahmet Kalajdžić/

-Zanimljiv je i podatak da je veći udio studentica koje upisuju i diplomiraju na fakultetima što govori i podatak da je 61 posto diplomiranih studentica u odnosu na muške kolege, ali je interesantno i kakve su mogućnosti nakon završetka studija izgradnje profesionalnih karijera. Na pitanje jesu li u suvremenom svijetu žene manje plaćene od muškaraca mogu reći da sve ovisi o kojem je zaposlenju riječ. Kao javna institucija, obrazovanje je specifično jer su propisani koeficijenti za obračune plaća te su plaće u prosjeku jednake, ali razlika nastaje u dodatnom angažmanu žena i varijabilnom, a ne fiksnom dijelu njihove plaće. U našoj znanosti i visokom obrazovanju to su uglavnom rad na projektima i umrežavanje na izradi ekspertiza. Istraživanja su pokazala da su tu žene manje prisutne od muških kolega. Kao redovita profesorica osobno se ne mogu požaliti na status i ulogu u obrazovanju, ali generalno još uvijek ima dosta prostora za poboljšanje! Patrijarhat se osjeti i više je prisutan u drugim djelatnostima, negdje i poprilično u odnosu na obrazovanje- rekla je dr.sc. Vrdoljak Raguž te za činjenicu kako žene u odnosu na muškarce više iskazuju želju za obrazovanjem rekla kako podaci pokazuju da je taj trend u visokoškolskom obrazovanju najintenzivnije počeo od uvođenja Bolonjskog procesa i akademske 2003/2004.godine:

image

Većina sudionka predavanja bile su žene

Ahmet Kalajdžić/

- Ako promatramo podatke unatrag dva desetljeća, s razine 7 posto došli smo na razinu od 24 posto visokoobrazovanih osoba. Generalno, to je ogroman skok, a u najvećoj mjeri to otpada na žene. Naše mlade djevojke su svjesne mogućnosti koje imaju a koje, pak, u prošlosti, nažalost, njihove bake Recimo i to kako je na kraju predavanja predstavljena i suradnja dubrovačkog Sveučilišta te Centra za jezike i županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Naime, na inicijativu Povjerenstva, Sveučilište je omogućilo besplatno pohađanje tečaja engleskog jezika za jednu ženu, osobu s invaliditetom, prijavljenu u evidenciji područnog ureda Dubrovnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

image

Većina sudionka predavanja bile su žene

Ahmet Kalajdžić/
image

Većina sudionka predavanja bile su žene

Ahmet Kalajdžić/
image

Većina sudionka predavanja bile su žene

Ahmet Kalajdžić/
27. studeni 2024 11:37