U Zagrebu bilježe epidemiju rotavirusa, veći broj slučajeva hepatitisa A ili zarazne žutice većinom kod srednjoškolaca, bilježe čak i pojavu ospica. Viruse koje smo, zbog covida koji je dominirao protekle dvije godine, potisli u zaborav, opet 'isplivajaju'. Provjerili smo kakvo je stanje na dubrovačkom području.
- Nemamo epidemijski grupirane slučajeve, kao što je to situacija u Zagrebu, imamo sporadične koji nisu vezani, dakle slično kao i drugih godina – kaže dubrovačka infektologinja dr. Ljiljana Betica Radić, a na pitanje ima li 'pritiska' na dubrovačku bolnicu po tom pitanju kratko odgovara 'nema'.
- Kad se nešto javlja uvijek je pitanje vremena. Za sada nema slučajeva. Naravno, dobro je da se sada tamo gdje je prisutan virus pooštre mjere kako se ne bi dalje prenosilo jer cirkulacija je ljudi velika. Danas s jednog na drugi kraj svijeta dođete za jedan dan. A Zagreb je tu, povezanost je velika. Tranzit je prisutan, tu je i granica, uvijek je tu i susjedstvo pa dolazak iz nekih zemalja u kojima je virus endemičan – pojašnjava dr. Betica Radić. Spominje i kako je rota lako prenosivi virus, dovoljna je mala količina za zarazu. Odrasli se rijetko zaraze, u pravilu su to djeca do pet godina, koja zbog virusa mogu dehidrirati. Naravno, može se dogoditi da se i odrasle osobe zaraze od neke dječje bolesti pa napominje kako su za sve viruse nužne higijenske mjere.
- Hepatitis A kod mladih je u manje od 30 posto slučajeva simptomatski, što znači da mladi mogu kompletno asimptomatski preboljeti taj virus. Većina odraslih dobije simptome, čak njih 80 posto. Mi smo u našim krajevima često bili prokuženi virusom hepatitisa A, veliki postotak stanovništva je bio prokužen. To je bolest koju smo na neki način zaboravili jer se prenosi fekalno-oralnim putem ali može se prenijeti ako je bila zagađena hrana ili voda. Primjerice, netko tko je nositelj pripremao je hranu a nije vodio računa o pranju ruku. Virus hepatitisa A zahtijeva visoku temperaturu da se uništi. Recimo, postoje epidemije kad se jede morska hrana koja je neadekvatno termički obrađena – pojašnjava infektologinja.
Inkubacija hepatitisa A dosta je duga, do 50 dana, dok je inkubacija rota virusa dva dana 'jako brzo plane ako je iz istog izvora, lako se širi i kontaktom'.
- To jesu bolesti šporkih ruku. Naravno da je pranje ruku najvažnije, a ako nismo naučili koliko je pranje ruku važno tijekom zadnje dvije godine, ne znam kada ćemo. Važan je sanitarni nadzor odnosno inspekcija nad svima koji dolaze u kontakt s namirnicama, pripremanju jela, pogotovo u kolektivima. A kad se pojavi važno je da se dalje ne širi kontaktom. Ovo nam je možda i poticaj i pouka za turističku sezonu da pojačamo nadzor i da se razmišlja o tome budući da ćemo sada u ugostiteljstvu imati jako puno turističkih djelatnika koji su privremeni jer nema kadra – savjetuje naša sugovornica.
Specijalistica školske medicine, dr. Matija Čale Mratović također potvrđuje kako smo za sada mirni 'rotavirus jest prisutan, ali slučajeva hepatitisa A i ospica još nemamo'.
Zašto se baš sada 'vraćaju' virusi više rašireni u nerazvijenim zemljama, virusi koji se najvećim dijelom povezuju sa 'šporkim rukama'?
- Ako smo virusu dugo sprječavali prolaz epidemiološkim mjerama protiv covida, on je sada našao put. Treba se pridržavati osnovnih higijenskih mjera, treba prati ruke. Ni covid nam nije otišao, samo nije više onako opasan, a mi smo se malo opustili. Savjetujem i dalje, gdje god je veća gužva, da ljudi nose maske – naglašava dr. Čale Mratović.
Kada se spominje moguća epidemija ospica, jug Hrvatske uvijek se, zbog slabije procijepljenosti, izdvaja kao područje pogodno za širenje te dječje bolesti.
- Što se ospica tiče nezaštićeni smo, dosta je necijepljenih, ako se pojavi netko s opsicama vjerojatnost epidemije je realna. Kada je rota u pitanju manje-više svi smo mi rotu preboljeli pa smo nekako imuni, a zaraza je najčešća kod djece. Na hepatitis A koji je očigledno netko donio, odnekud je virus došao, na njega smo u principu svi neotporni, svi se možemo razboljeti od hepatitisa A ako nismo cijepljeni protiv njega s nekim razlogom – kaže specijalistica školske medicine.
Cjepivo protiv rote i hepatitisa A nije obavezno pa se malo tko odlučuje na cijepljenje, isključivo oni koji su zbog bolesti u rizičnoj skupini. Cjepivo protiv ospica je pak obavezno no jak je i otpor protiv cijepljenja pa 95 postotna procijepljenost koja može jamčiti kolektivni imunitet je, realno, nedokučiva. Dodatno su i zadnje dvije pandemijske godine usporile cijepljenje djece protiv ospica. No, tu je učinkovit i jednostavan način čijom redovitom primjenom možemo pokušati suzbiti širenje brojnih virusa - osobna higijena odnosno redovito pranje ruku što ne bi trebalo predstavljati veliki problem.
