Zeleni, bijeli, raskošnih krošnji, visoki i uski, umjetni, prirodni pa i plavi i rozi - ove godine će domove, trgove, izloge i crkve krasiti svakojaka božićna drvca.
U MODI SU FJOKE
Nekad je bio običaj okititi božićno drvce na Badnjak, ali danas se toga rijetki drže. Neki ga postave još tijekom mjeseca studenog, ali uglavnom su sva drvca okićena u tjednu pred Božić. Malo smo obišli Grad i fotografirali ovogodišnja božićna drvca, i pokušali odgonetnuti - kakva su ove godine ‘in‘?
Kako nam kažu poznavaoci trendova, ove godine je u modi imati visoko i usko božićno drvce, kakvo smo zatekli u jednom poznatijem i jako lijepo uređenom ugostiteljskom objektu u Gradu. Ovo je drvce umjetno, a ukrašeno je dvobojnim kuglicama i fjokama, u klasičnoj, zelenoj boji. Upravo su te fjoke novi trend, pa se sada po Gradu mogu vidjeti božićna drvca na otvorenom sva u fjokama, bez ijedne kuglice. Na društvenim mrežama, pak, influenceri savjetuju kombinaciju fjoka i kuglica na ovogodišnjim borovima kao trend 2023., koja su u svojoj biti ostala ‘klasična‘ - zelena i širokih krošnji.
Takvo, zeleno i jako veliko božićno drvo ispred crkve Svetog Vlaha ukrašeno je isključivo raznobojnim lampicama, što mu daje posebnu čar. Na raznim su mjestima po Gradu viđena i zelena božićna drvca raskošnih krošnji posuta bjelinom, kao da su u snježnom podneblju, ukrašena bijelim, plavim i srebrenim kuglicama, što je nekada bio vrlo popularan trend.
Ono što pomalo šokira klasičare jesu ovogodišnja plava, roza, žuta pa i crna božićna drvca, kojim će oni novotarijama skloni ukrasiti svoje domove i vjerojatno ostaviti bez riječi starije članove obitelji koji su prethodnih godina jedva prihvatili i bijela božićna drvca. Takva nisu viđena po Gradu na otvorenom nego su više osobni izbor za vlastiti stan ili kuću. Drvca se ukrašavaju kako se kome sviđa, o ukusima se ne raspravlja, pa je o tome najbolje zadržati svoje mišljenje, posebno ako se radi o nekom bliskom kod koga ste na božićnom objedu.
PROTRESITE GA!
Klasičari ipak najradije biraju zeleno drvce, ukrašeno na tradicionalan način. Takva su drvca u većini dubrovačkih crkvi, uglavnom su prirodna jer to je kombinacija koju tradicionalisti najviše cijene - prirodno drvce bez previše šarolikih ukrasa. Katolička crkva preuzela je ovaj običaj u novijim stoljećima, preuzevši ga iz drugih, nekršćanskih kultura. U Hrvatskoj se ovaj običaj pojavio sredinom 19. stoljeća, iako je nešto slično postojalo iz davnine, ali u drugom obliku, po drvetu Badnjak.
Što se tiče cijena, umjetna božićna drvca koja će vam ‘vječno‘ trajati mogu se naći po uistinu povoljnim cijenama, posebno na Aliexpressu i sličnim stranicama, mada je sada već kasno za naružbu tog tipa. Ona skuplja ne odavaju na prvi, pa ni na drugi pogled da su umjetna, a i prilično su praktična jer ih nakon blagdana samo spakujete i spremite do sljedeće godine.
Ipak, miris i opip prirodnog bora, smreke ili jelke ne može nadomjestiti nijedan umjetni, a cijene se ove godine kreću od 30 pa naviše eura, ovisno o njihovoj vrsti i veličini. Neki prednost daju borovima ili jelkama u grastama, nadajući se da će ih, budu li ih dobro pazili, poslužiti nekoliko godina. Za odabir ‘freškog‘ prirodnog bora najbolje je malo ga protresti na licu mjesta, da testirate otpadaju li mu iglice, jer ako je tako, bolje ga je ne kupiti nego dočekati Božić s golim granama. Prirodno drvce svakako nije dobar odabir za one koji ne vole usisavati, ali svakome je na volju što će izabrati za ovogodišnje blagdane kao centralni ukras svoga doma ili poslovnog prostora.
