StoryEditorOCM
DubrovnikŠUŠKA SE PO SUSJEDSTVU...

Samo bi nam još to falilo: Prijeti li zaleđu Dubrovnika odlagalište radioaktivnog otpada?

Piše Ahmet Kalajdžić
27. prosinca 2021. - 07:30
Geolozi tvrde da sastav dubrovačkog tla ne odgovara deponiju nuklearnog otpada, ali nikad se ne zna...Fond za razgradnju nuklearnog otpada

Upozorenje člana Pravnog tima BiH Vitomira Popovića da bi "Hrvatska, ako se ne okani Trgovske gore, jednog dana mogla dobiti nuklearni otpad iznad Dubrovnika kao najbližoj točki s BiH" snažno je odjeknulo u dubrovačkoj javnosti i stoga što ga je objavio relevantni Deutsche Welle. Ustvrdivši da je Bihać za BiH vrijedan kao Dubrovnik Hrvatskoj, Popović rezimira da država zbog odmaklih priprema BiH ne može mnogo učiniti ni otvaranjem arbitraže unatoč odluci Predsjedništva BiH da se to pitanje hitno riješi s Hrvatskom.

image
Presjek opasnog otpada u betoniranoj bačvi
Fond za razgradnju nuklearnog otpada

Skladištenje otpada

Obratili smo se tim povodom stručnjacima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te instituta Ruđer Bošković, ali su nas svi uputili na Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (NEK). O obvezi skrbi polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz redovitog pogona i razgradnje, glasogovornica Fonda Sanja Miščević kaže:

- Nuklearni otpad je istrošeno nuklearno gorivo i tehnologija zbrinjavanja tog otpada je sasvim drugačija od zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) koje stiže u Čerkezovac na Trgovskoj gori. Istrošeno nuklearno gorivo skladišti se u mokrom, a potom suhom skladištu u NE Krško.

Odlaganje tog otpada rješavat će se na razini cijele Europe, a zbog geoloških osobina našeg teritorija, mala je vjerojatnost odlaganja u Hrvatskoj. NSRAO će se prije skladištenja u Čerkezovcu obraditi i stabilizirati prema najboljim svjetskim praksama u nekom inozemnom pogonu za obradu radioaktivnog otpada da bi se spriječila migracija radionuklida u okoliš. To će u skladištu onemogućiti i višestruke inženjerske barijere, a sav će otpad biti u krutom stanju, bez tekućih ili plinovitih faza.

image
Simulacija interijera skladišta radioaktivnog otpada
Fond za razgradnju nuklearnog otpada

Cijeli se projekt provodi pod nadzorom Europske komisije i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) a skladište se gradi prema najboljim svjetskim praksama i ne smije utjecati na okoliš i ljude - ističe Miščević i dodaje kako dosad u svijetu nije zabilježen niti jedan slučaj štetnog utjecaja skladišta na okoliš, a jedina i najveća prijetnja bilo je neovlašteno rukovanje izvorima zračenja, kao posljedica neovlaštenog pristupa privremenim skladištima bez nadzora regulatora.

Na upit jesu li napušteni rudokopi kao npr. Labin povoljnija lokacija, Miščević ističe da je Nacionalnim programom Čerkezovac određen kao preferentna lokacija za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada jer zadovoljava niz različitih zahtjeva za tu namjenu. Izbor je pokrenut još početkom 1990-tih. Odabir lokacije pratili su stručnjaci za radioaktivni otpad iz Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA koja ne daje suglasnost, nego isključivo stručnu potporu i preporuke dobre prakse te nadzire projekt i rad Fonda.

- Posebno unapređuju naše zakone i temelj za licenciranje Centra prema kriterijima IAEA. Ako se potvrdi da neće biti štetnih utjecaja na okoliš, slijedi ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Sabor je 1999. godine izabrao Trgovsku goru za preliminarna istraživanja prema međunarodnim standardima, a za skladištenje NSRAO iz NE Krško gradit će se tipsko skladište kao i širom EU, a za skladištenja institucionalnog NSRAO iz Hrvatske adaptirat će se postojeća ukopana skladišta.

image
Izgled betonskog spremnika dimenzija 2 x 2 x 2 metra
Fond za razgradnju nuklearnog otpada

Obveza svake države je da temeljem sigurnosnih analiza i Studije utjecaja na okoliš, u skladu s Espoo konvencijom provede prekograničnu suradnju sa susjednim zemljama. To je s BiH i Slovenijom učinjeno 2016. a javne rasprave te jedno javno izlaganje u Zagrebu i dva u Dvoru provedene su u nazočnosti predstavnika BIH te su obavljeni potrebni kontakti s predstavnicima Novog Grada - tumače nam iz Fonda.

Famozni 'pancakes'

Posebno naglašavaju svjetsku praksu zabranjenog uvoza tuđeg radioaktivnog otpada te izvoza svog na skrb u treće zemlje.

- Odabir lokacije je isključivo u nadležnosti države a na lokaciji trgovske gore u tijeku su istraživački radovi radi egzaktnog i preciznog utvrđenja geološkog sastava i građe tla lokacije planirane za izgradnju Centra, gdje se provodi i niz drugih ispitivanja, sve s ciljem izrade sigurnosne te studije o utjecaju na okoliš i projektne dokumentacije Centra. Miščević ističe da će se sav otpad obraditi i kondicionirati u armiranobetonske spremnike dimenzija 2x2x2 metra i u skladištu slagati u tri razine:-Neobrađeni NSRAO dolazi u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju i odnosi se na tkaninu, robu, plastiku, izolaciju, papir, smole, filtre, metalne dijelove i sl.

image
Superkompaktor za smanjenje volumena bačvi u 'palačinke'
Fond za razgradnju nuklearnog otpada

Imobilizirani i drugi kruti otpad se pakira u 200 litarske bačve, a uoči skladištenja podvrgava se obradi i inspekcijama čime se postiže njegova fizička i kemijska stabilnost, a spremnici se osiguravaju za transport. Smanjenjem volumena bačvi u tzv. „pancakes“ one se superkompaktiraju i dodatno imobiliziraju betonom, a zatim pune u spomenute armiranobetonske spremnike kako bi se u konačnici dobio betonski monolit, što je strogo uređeno propisima i međunarodnim konvencijama.

Izgradnja novih i prilagodba postojećih objekata za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada može započeti tek po ishođenju nužnih dozvola - objasnili su u Fondu financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (NEK).

Marin Krstulović: Deponij izvan zdrave pameti

- Na jugu Hrvatske nema magmatskih stijena nego je krš koji "otapa" voda tako da su deponiranjem radioaktivnog otpada i na 100 metara dubine mogući korozija i procjeđivanje te prodor radioaktivne vode u okoliš. To je glavni razlog zašto naše zaleđe ovo nikad nije bilo u užem odabiru za odlagalište. Deponiranje nije u skladu sa strukom ni zdravom pameću. Istina, uvijek se može pojaviti kakav luđak ali želim vjerovati u zdrav razum. Struka mora odlučivati i o prijevozu koji iziskuje silna mjerenja i kontrole. Iako Sljeme ima i magmatskih i metamorfnih stijena, trusna je zona i nikad nije bilo izbor. Istodobno su u 'Ruđeru' deponirani gromobrani te nisko-radioaktivni medicinski i otpadnakon znanstvenih pokusa. Na sjeveru Europe u tu svrhu koriste rudnike soli, gipsa ili granita ispod razine podzemnih voda te su minimalne mogućnosti procjeđivanja i doticaja s pitkom vodom- kaže dubrovački geolog Marin Krstulović.

Ivo Lučić: Vrijede dvojna mjerila

Ekoaktivist i novinar Ivo Lučić kaže da se znatno više nepropusnih stijena od Trgovske gore u slavonskom gorju, ali je očito prevladao ključni razlog geografije hrvatskih smetišta:
- Otpad je oblik sramote koju pokušavamo utrapiti drugom i kome to uspijemo, taj je namagarčen. Nije prvi put da politika Hrvatske prezire susjednu BiH gdje ima jatake – političare "iz svojih redova“ spremne minirati svaku jedinstvenu obranu. Odlagalište kraj Dubrovnika je dobacivanje iz publike a otpadu treba racionalno pristupiti sa stanovišta kružne ekonomije i prestati varati ljude. Sam Dubrovnik je napravio Grabovicu uz granicu, a to planira i s Lučinim razdoljem. Tu je puno više rizika po vlastiti gol, jer sva voda ide prema Dubrovniku i Stonu.
Reakcije iz BiH na Trgovsku goru su opravdane, ali nisu iz ekoloških razloga, nego su odmjeravanje granice na kojoj se biju neriješene bitke. Jer, javnom mnijenju u BiH, prilično niske ekološke svijesti, više smeta odlagalište otpada nego znatno osjetljivijem mnijenju Slovenije gdje se otpad čuva već desetljećima. Ili zagrebačkom, gdje je manja količina tog otpada u dvorištu Instituta Ruđer Bošković u elitnom dijelu grada. Istovremeno im ne smeta rad termocentrala koje su, prema izvješću nevladinih udruga Bankwatch Network i Centra za istraživanje energije i čistog zraka utvrdile da su u posljednje tri godine usmrtile 19 tisuća ljudi širom Europe. Iako se postojeće posvuda zatvaraju, upuštaju se u gradnje novih. Od Čapljine do Omble TE Gacko nedvojbeno utiče na kvalitetu sliva Trebišnjice, ali nisam nikada čuo da su gradska vlast ili države u slivu nešto poduzele. To je puno veća opasnost od jeftine prijetnje o deponiji iznad Omble. O utjecaju smeća i otpadnih voda Ivanice koje već godina truju Omblu neću ni govoriti.

18. lipanj 2024 14:24