Sredstva kohezijskih fondova Europske unije su čimbenik bez kojeg se na krajnjem jugu Hrvatske više ni jedan iole vrijedniji i značajniji infrastrukturni projekt ne može realizirati. Takvi su se projekti uglavnom financirali na način da su sredstva EU- fondova predstavljala 85 posto vrijednosti investicije, dok je ostatak sufinancirala država, odnosno Republika Hrvatska. Tako su, primjerice, financirani i projekti izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama te Lapadske obale. Iako je razlika u vrijednosti projekata ogromna, značaj realizacije za sredine u kojima su izgrađeni je nemjerljivo vrijedan i mnogi su se uvjerili u blagodati koje nam donose mogućnosti koje pruža Europska unija. Upravo je činjenica da se umnogome podudaraju okolnosti financiranja navedena dva projekta prometne infrastrukture potakla dio naših sugrađana da nam se obrate i zamole da doznamo zašto se i eksploatacija projekata ne vodi na isti način.
Naime, iz ”Hrvatskih cesta” su nam još prošle godine odgovorili kako je ”Pelješki most s pristupnim cestama javna cesta koja je namijenjena isključivo za promet motornih vozila, na kojoj prema Pravilniku o autobusnim stajalištima nije dopuštena izgradnja odnosno smještanje autobusnih stajališta te na kojoj se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ne smiju kretati biciklisti i pješaci.” Također, pojašnjavajući zašto duž trase pristupne ceste od Komarne do Zaton Dola nema ni jedne crpke za gorivo, naveli su kako se zbog uvjeta financiranja prvih pet godina eksploatacije uz ceste ne smiju graditi komercijalni objekti, pa ni crpke za gorivo.
S druge strane, Lapadska obala se nalazi u srcu Dubrovnika i možemo reći da su je građani jednako brzo prihvatili kao gradsku prometnu žilu-kucavicu i neštedimice obasuli pohvalama. Uz kvalitetno prometno rješenje južne obale Gruškog zaljeva, Lapadska obala je građanima omogućila i više desetina tako potrebnih parkirnih mjesta. Time su, valja priznati, zadovoljni svi, ali je i tu proradila jedna, tipično ljudska crta te su usporedbom uvjeta financiranja postavili tipično ”a la maka- pitanje” i zamolili nas da doznamo zašto im na Lapadskoj obali nije omogućeno besplatno parkiranje.
Očito, prema njihovoj bi percepciji to bilo istovjetno poštivanje odredbe o nekomercijalnoj uporabi prometnice te smo se slijedom toga obratili državnoj agenciji SAFU, odnosno Središnjoj agencija za financiranje i ugovaranje. Iz koje smo dobili slijedeći odgovor:
-Cilj projekta ”Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale“ je dugoročna održivost i povećanje sigurnosti prometnog sustava na području Dubrovnika, povećanje konkurentnosti javnog gradskog prijevoza te smanjenje utjecaja prometnog sustava na klimatske promjene i okoliš. Kao opći cilj projekta definira se Povećanje sigurnosti prometa i uklanjanje uskih grla koja sprječavaju razvoj i funkcioniranje sustava gradskog javnog prijevoza. Temeljem završenih kontrola u okviru svojih nadležnosti, PT2 (SAFU) je zaključio da su ciljevi i svrha projekta uspješno provedeni i u skladu s Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, a napominjemo da je predmetni projekt odabran za financiranje u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) na temelju procesa evaluacije tijekom kojeg se procjenjivala kvaliteta projektnog prijedloga, analiza uspješnosti i učinaka koji će projekt ostvariti- naveli su iz SAFU-a te dodali:
-Kao jedan od koraka ocjene uspješnosti projekta bilo je potrebno definirati ciljeve financijske analize koja je obrađena u Studiji izvodljivosti za projekt „Rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale“. Financijska analiza se koristi kako bi se mogli izračunati financijski pokazatelji uspješnosti projekta temeljem procjene novčanih tokova te se pri tome procjenjuju operativni troškovi i prihodi na projektu. Za procjenu budućih prihoda korištena je prosječna vrijednost prihoda po parkirnom mjestu, multiplicirana s brojem novih parkirnih mjesta koja će se ovim projektom realizirati- ističe se u odgovoru zamjenice ravnatelja i glasnogovornice SAFU Željke Perić te navodi i ovo:
-Osim toga, cilj financijske analize je prikazati i financijsku održivost projekta, odnosno ima li projekt mogućnosti održati financijski standard postignutom investicijom. Na temelju svega prethodno opisanog, napominjemo da projekt ne predviđa besplatno parkiranje na novoizgrađenoj gradskoj prometnici te su procijenjeni prihodi za parkirna mjesta bili predviđeni i uključeni u izradi financijske analize obrađene u Studiji izvodljivosti, dokumentu koji je jedan od temeljnih preduvjeta za pozitivnu ocjenu financiranja projekta u okviru OPKK 2014.-2020. Zaključujemo da je Projekt proveden sukladno svim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i EU strateškim dokumentima u sektoru prometa, kao i Operativnim programom Konkurentnost i kohezija (2014. – 2020.).
