Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj (dakle za plaće isplaćene u prošlom, mjesecu svibnju) iznosila je 7.082 kune, a statističari tvrde da je ta i takva plaća u odnosu na onu u istom mjesecu prošle godine veća za 6,9 posto!
Ne znamo kako i kojim su metodama državni statističari došli do navedenog podatka, ali se odgovor, najvjeriojatnije, krije u onom vicu kako "netko jede kupus, netko meso, a u prosjeku svi jedemo sarmu". Ne znamo ni to gdje se svaki od naših čitatelja nalazi u odnosu na "prosječnog Hrvata". Ne znamo jeste li i vi koji ovo čitate "prosječni ili "natprosječni Hrvat". Ili možda spadate u one "ispodprosječne"? Tek, ovo je još jedan pri,mjer kako na statistiku treba gledati kao zbir različitih podataka iz kojih se izvlači traženi (željeni) podatak. No, rezultat ovisi i o naručitelju, a ovaj put je to država, odnosno Vlada Republike Hrvatske koja se koliko jučer hvalila da je u proteklom razdoblju, dužem od godinu dana, uspjela iznaći po 4.000 kuna subvencija za plaće građana Hrvatske... No, sad ogoljena statistika ukazuje na to da su (mnogi) dobili i živjeli samo od tih 4.000 kuna mjesečno, ali su im prosjek podigli oni koji su i dalje (u COVID- uvjetima) dobivali nenormalno i bezobrazno visoke plaće...
Bez obzira vjerujete li statističarima, odnosno DZS-u, evo još nekih podataka koji će nekima biti istina, a drugima "šarena laža":
Statističari tvrde da je najviša prosječna mjesečna isplaćena u svibnju isplaćena naftašima (prosječno 11.652 kune), a onu najnižu primili su zaposleni u tekstilnoj industriji (prosječno 4.361 kune). Ipak, nešto realnije zvuči podatak o tzv. medijalnoj plaći koja je za travanj iznosila 5.956 kuna. Drugim riječima, iznos medijalne plaće znači kako je polovina zaposlenih građana Hrvatske imala manju, a druga polovina plaću koja je biula veća od prosječne.