Upravo suprotno, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik do 6. travnja zaprimio je više od 1.400 zahtjeva za potporu za očuvanje radnog mjesta za poslodavce kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost. Potpora kroz tu Vladinu mjeru zatražena je za 5.400 radnika.
Iznenadile ih brze uplate
Iako to ne znači da su svi ti radnici na minimalcu jer poslodavac koji nije zatvoren odlukom stožera i posluje, može isplatiti i razliku do pune, ugovorene plaće, jasno je da u dubrovačkom slučaju gdje je sezonalnost zapošljavanja izrazita, stanje vrlo teško.
Mnogi su se poslodavci ovih dana iznenadili neočekivano brzom uplatom države na njihove zahtjeve za potporom za ožujak temeljem ove Vladine mjere. Uplate su išle i bez potpisanih ugovora pa su neki poslodavci dobili i više nego su tražili. Isplata državne subvencije na plaće, išla je najprije u iznosu od 3250 kuna neto po zaposlenom za ožujak, a za travanj će ta potpora iznositi 4000 kuna neto, dok će država na taj iznos uplatiti i doprinose od 1480 kuna.
Iz Ministarstva rada potvrđuju kako poduzetnici mogu koristiti potporu u travnju i za radnike koji su otpušteni u ožujku koje bi vratili u radni odnos nakon povećanja iznosa pomoći, uz uvjet da radnik nije dobio naknadu za nezaposlene sa Zavoda za zapošljavanje, a potpore za travanj i svibanj moći će se dobiti jedino uz dokaz da je potpora isplaćena radniku.
Nikolina Trojić, predsjednica HGK Dubrovnik kaže kako ne vjeruje da će itko od poslodavaca zadržati za sebe novce koje država isplati na njihov račun, namijenjen za plaće radnika.
- Ova kriza u kojoj smo se svi zatekli će biti dugotrajnog karaktera, stoga će i država imati prostora za brzo detektiranje neplatiša, kojima će se onda uskratiti sve ostale olakšice koje su donesene u prethodnim paketima pomoći, a naravno i sve buduće. Stoga, uvjerena sam da će svi vrlo pedantno isplatiti plaće svojim zaposlenicima – kaže Trojić.
Važnost otpisa potraživanja
Ona smatra da će na kratki rok, u uvjetima kad je veći dio poslovnih aktivnosti u mirovanju, ove minimalne plaće biti dovoljne za zadržavanje radnih mjesta.
- Hrvatska gospodarska komora zagovarala je kod Vlade minimalnu plaću od 5.000 kuna, kako bi se zadržala razina potrošnje, jer je osobna potrošnja građana među glavnim komponentama bruto domaćeg proizvoda. Ovdje je riječ o dugoročnom razmišljanju, očuvanju stabilnosti gospodarskih ciklusa. Svakako, prvenstveni cilj jest spasiti radna mjesta, održati likvidnost poduzetnika, ali i maksimalno amortizirati negativne učinke ove pandemije na naše gospodarstvo. Bogu hvala Vlada je povećala minimalac na 4.000 kuna u ovom drugom paketu, vjerojatno balansirajući između pomoći gospodarstvu i održanju ravnoteže javnih financija. Nadajmo se da će idućim paketom mjera uvažiti prijedloge Komore, jednako kao što se nadamo da će gradovi i općine slijediti primjer države u otpisu potraživanja dok tvrtke imaju prihode nula kuna – kaže Trojić koja je sigurna da će svi osjetiti rezove kako gospodarstvo, tako i administracija.
U dugoročna predviđanja o razini gospodarske aktivnosti koja će se realizirati u ovoj godini, nitko se ne usudi prognozirati.