Uredski uređaji nisu nimalo bezazleni, mogu vam nadražiti pluća i kožu

Silikoza kod rudara, nagluhost kod metalskih i tekstilnih radnika, stare su poznate profesionalne bolesti, no, što je s ogromnim brojem ljudi koji se danas bave sjedilačkim, uredskim poslovima? Mr.sc. Branko Gjukić, liječnik specijalist medicine rada u Domu zdravlja Dubrovnik, navodi kako na radnim mjestima danas suptilnije djeluju različiti čimbenici.

- Ranih 70-tih godina, u zapadnim zemljama, uočeno je da je mikroklima, odnosno uredski zrak zagađeniji nego na ulicama što je uz druge loše uvjete uredskog okruženja dovelo do pojma „sick building“ – navodi dr. Gjukić.

Bolesna zgrada

Pojam „sick building syndrome“, kod nas preveden kao sindrom bolesne zgrade, označava grupu simptoma, najčešće se radi o iritacijama sluznica, kože, očnim smetnjama, glavobolji, umoru, pa i narušenom mentalnom zdravlju, a javljaju se kod svakodnevne izloženosti osobe određenoj zgradi ili prostoriji.

- U zadnje vrijeme, u Hrvatskoj se uvodi koncept otvorenih ureda, sa ili bez pregrada, tzv. boksovi. Takav način uredskog poslovanja naročito je proširen na Zapadu, pa je u SAD-u zastupljen s preko 70 posto u usporedbi s tradicionalnim koji podrazumijeva prostoriju s vratima. Nova istraživanja (Barzynkowski, 2017.) ukazuju da je rad u takvim otvorenim uredima oko 15 posto manje produktivan te da se činovnici žale na smanjenu koncentraciju. Također, oko 50 posto ispitanika priznalo je da su nezadovoljni svojom zvučnom privatnošću – ističe dr. Gjukić, rukovoditelj Službe medicine rada u dubrovačkom Domu zdravlja.

Zapad pomalo uzmiče pred takvom organizacijom rada, a kod nas je sve zastupljenija. U svom novom radu, dr. Gjukić upozorava na moguće probleme uredskih radnika na radnom mjestu, od izloženosti neprozračenom isušenom uredskom zraku, klimatizaciji, svjetlosti, zračenjima uređaja koji su postali dio naše svakodnevice, buci, bakterijama koje vrebaju iz tipkovnica, telefona, mobitela i drugih površina, itd. Čak i stariji uredski namještaj može imati štetno djelovanje, pa tako liječnik navodi kako iverica krije opasnost zbog ispuštanja forlamdehida koji se dodavao drvnom ljepilu.

Bolovi rada od kuće

- Uredski uređaji kao printeri, telefaks ili fotokopirni strojevi, nisu nimalo bezazleni. Laserski printeri u uredsku atmosferu emitiraju sitnu papirnu prašinu, organske i anorganske plinove te nanočestice boje, odnosno tinte. Fotokopirni uređaji tijekom rada produciraju male količine ozona što može djelovati kao iritans za oči, gornje dišne puteve i pluća. Elektromagnetsko zračenje kod tih uređaja je detektirano jer sadrže dosta elektromotora, mikromotora, releja, elektromagnetskih senzora, trafo-uređaja, itd. – navodi dr. Gjukić i napominje kako se preporuke o vremenu rada i ventilaciji prostorija s takvim uređajima u praksi ne provode.

S obzirom na sveprisutnu plastiku, veliku opasnost u zgradama s uredima predstavlja požar, pa se preporučuje da svaki zaposlenik treba znati mjesto glavnog prekidača napajanja električnom energijom, rukovati priručnim vatrogasnim aparatima, trebala bi postojati vatrodojava, a jednom godišnje se organizirati edukacijska vježba.

Mnogi su u pandemiji koronavirusa svoje urede preselili doma. Je li rad od kuće blagoslov ili prokletstvo?

- Biznismeni i agencijski radnici koji su ranije naučili što je rad od kuće s tim se dobro nose, a ovima koji su zbog trenutačne situacije primorani raditi doma nedostaje interakcija među kolegama koja može djelovati poticajno. Svima treba najnovije računalo, jako mnogo vremena se provodi na mobitelu, sve je postale previše digitalno. I to sa sobom nosi moderne bolesti i tegobe, bolove u prstima, ruci i kralježnici – komentira dr. Gjukić.