Magareće mlijeko od davnina je prepoznato kao zdrava namirnica. Ne čudi da su se mnogi okrenuli uzgoju ove vrijedne životinje, jer potražnja za mlijekom magarice je prilična i u stalnom porastu.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Antunović u Kuni na Pelješcu brinu o stotinjak dalmatinskih i istarskih magaraca. Vlasnik Josip Antunović zadovoljan je jer iako su manji proizvođač, prodaja magarećeg mlijeka ide dobro‘. O blagodatima ovog mlijeka kaže:
- To je lijek za bolesti dišnog sustava, kašalj, bronhitis, dobar je za pluća, za alergije. Dosta su ga, a i danas uzimaju radi boljeg i bržeg oporavka od korone – kaže nam Josip znan kao Mesko, inače predsjednik Udruge uzgajivača ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije.
Pitamo ga zašto je mlijeko magarice toliko zdravo?
- Isto je k‘o i majčino mlijeko. Sirovo se pije, ustvari ta dva mlijeka se isključivo piju sirova. Nikakvo kuhanje i termičke obrade. Zaledi ga, odledi i popij. Djeca do 10 godina piju dec‘ dnevno, a stariji dva. Ali pije se u više gutljaja, znači po gutljaj pa u frižider i tako kroz dan popiješ – pojašnjava sugovornik pa dodaje:
- Freško mlijeko držimo dva, tri dana u frižideru pa u dubinski, a kad je vrućina zna se dogodit da ga nakon jednog dana zamrznemo. Pokvarit će se drugačije jer nema nikakve konzervanse u sebi. U plastičnim su bočicama i kad ga zaledite traje godinu dana. Kad ga hoćeš pit, izvadiš ga iz dubinskog danas za sutra. Ne podgrijavaš ga, njega ubija svaka toplina.
Nema tu velikih količina, pojašnjava, jer treba voditi računa o puliću (mali tovar). Od magarice se dnevno dobiju dva do tri decilitra mlijeka. A za to se treba dobro potruditi jer izmusti dva decilitra mlijeka nije jednostavno kako se misli.
- Magarici je teško uzet mlijeko, ne da ga, štedi za mlado. Kad pule ima mjesec dana, odvojimo ga od magarice na par sati s tim da ga ona mora cijelo vrijeme vidjet i onda nakon nekoliko sati uspijemo ‘ukrast‘ dva deca. Ona to čvrsto drži i čuva za svoje malo. Kad ne treba ne muzemo, sve ovisi o potrebi tržišta – kaže Josip koji na svojoj farmi magaraca trenutno ima između 30 do 40 puladi.
- Ako se dogodi da pule ugine, magarica više mlijeka nema. Nije kao primjerice krava ili ovca, makneš mlado a ona i dalje proizvodi mlijeko. Imali smo slučaj da je magarica opulila dvoje ali su nažalost oba uginula i nema više mlijeka.
Magareće mlijeko je cijenjeno, ne samo zbog blagodati za ljudsko zdravlje, nego i zato što magarice daju puno manje mlijeka od krava ili koza.
- Litra magarećeg mlijeka kod nas je 35 eura, to je pet bočica po dva deca, među najjeftinijima smo u Hrvatskoj. Čak je i Bosna skuplja od nas. Potražnja je velika, ali tko se time bavi stvarno mora paziti na higijenu, način rada s mlijekom, od mužnje, više puta se mlijeko treba procijediti pa do ulijevanja u sterilne plastične boce – kaže Pelješčanin pa ističe:
- Ovo ljeto smo napravili novi proizvod, jedinstven u RH – sladoled od magarećeg mlijeka. Odlično se pokazalo, samo to je isključivo za potrebe OPG-a, goste koji dođu na gospodarstvo. To im poslužimo kao desert. Teško da bi se to moglo naći u ponudi neke sladoledarne jer nije to baš jeftino.
Spominje i kako su jedino domaćinstvo u Hrvatskoj koje ima četiri vrste mlijeka: ovčje, kozje, kravlje i magareće. Uz stotinjak magaraca, Josip na farmi uzgaja i autohtonu domaću ovcu – dubrovačku rudu, kojoj je prijetilo izumiranje, potom hrvatsku šarenu kozu, krave i crnu slavonsku svinju.