Uživaju u vrućini: Dok malostonske mušule ugibaju, neretvanske štitaste dagnje, uljezi iz ruskih rijeka, množe se i sve su agresivnije

Dok plemenite malostonske mušule ugibaju od posljedica ekstremnih ovoljetnih vrućina, jedna vrsta izgledom prilično nalik za ‘pokojnice‘ ne samo da preživljava, već se i množi u novom staništu u delti Neretve.

Štitastu dagnju u siječnju ove godine uočili su u obilasku ptičjih staništa iz ornitološke udruge Brkata sjenica. Taj je slatkovodni školjkaš pripadnik jedne od stotinu najgorih svjetskih invazivnih vrsta koji se voli skrivati i po kanalima i akumulacijama.

Više o ovom uljezu doznajemo od dr. sc. Nikše Glavića, znanstvenog suradnika Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku:

dr. sc. Nikša Glavić, znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Institut Za More I Priobalje

- Štitasta dagnja, poznata i kao raznolika trokutnjača, zebra mussel, znanstvenog naziva Dreissena polymorpha je slatkovodni školjkaš iz ruskih rijeka i jezera, kao i Kaspijskog jezera, a kasnije i u crnomorskih laguna, odakle se vjerojatno proširila i po Europi. U Jadranu je nađen, koliko ja znam, samo jedan primjerak u Neretvi te je zabilježena u Vranskom jezeru i u kontinentalnoj Hrvatskoj već prije, osamdesetih godina. Iako je vrlo otporna i brzo raste, možemo je uvijek naći u slatkim vodama i u lagunama rijeka pod izrazitim utjecajem slatke vode. Uglavnom su mali školjkaši, iako može narasti do najviše 5 centimetara – ističe sugovornik i dodaje kako ova invazivna vrsta obraštajem može izazvati poteškoće na strukturama koje je čovjek ugradio u more ili jezera.

- Brzim razmnožavanjem štitasta dagnja može poremetiti populacije autohtonih vrsta školjkaša kompeticijom na podlogu za rast i na izvore dostupne hrane. Kako je ona dospjela u Neretvu, nisam siguran, ptice su jaki vektori za rasprostiranje mnogih vrsta beskralješnjaka, kao i balastne vode (ličinke), ali mogu doplutati i na raznim čvrstim predmetima pričvršćene – kaže nam znanstvenik, te napominje kako na moći štitaste dagnje u novom staništu može utjecati zimska hladnoća vode, predatorstvo od autohtonoh vrsta riba i rakova, kao i ptica.

Bariša Ilić prvi je ‘usnimio‘ primjerak raznnolike trokutnjače

Privatni album

Prirodoslovac hobist Bariša Ilić iz Vida slatkovodnog je nametnika otkrio na Silvestrovo 2023. i odmah alarmirao javnost:

- Uvijek mi je drago kad pronađem neku novu vrstu, ali ova me stvarno zabrinula. Izvorno potječe iz Kaspijskog jezera i Crnog mora, a do nas je došla vjerojatno u balastnim vodama. Ovo je prvi živi primjerak zabilježen na našoj obali. Dosad je u Jadranskom slivu pronađeno tek nekoliko praznih ljuštura u Vranskom jezeru – potvrdio je ovaj neretvanski zaljubljenik u prirodu koji je na zebrastu dagnju slučajno naišao dok je tražio riječne pužiće za Prirodoslovni muzej u Metkoviću. Kako bi se utvrdilo je li pronađeni primjerak usamljen ili tek djelić veće populacije ‘doseljenika‘, nalaz je prijavio u Prirodoslovni muzej Zagreb. U međuvremenu je od jedne primjećene jedinke nastao cijeli ‘grozd‘, što su iz Brkate sjenice zabilježili kamerom kao upozorenje. Čeka se odgovor stručnjaka za invazivne vrste koje su posljednjih mjeseci preplavile južni akvatorij...