Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije. Svjetska zdravstvena organizacija na današnji je dan 1990. godine uklonila homoseksualnost s popisa klasificiranih bolesti. Vijeće Europe ustrajno je u borbi protiv diskriminacije i nasilja kojega i danas doživljavaju LGBTIQ osobe.
Nesnošljivost je, nažalost, prisutna u našem društvu koje se često izjašnjava ili na kojese gleda kao većinski kršćansko. Valja stoga podsjetiti na riječi bivšeg dubrovačkog biskupa, nadbiskupa Riječke nadbiskupije Mate Uzinića kako „trebamo tražiti načine da ljude integriramo, a ne da ih izbacimo”.
Većina LGBTIQ osoba uopće ne prijavi čin diskriminacije ili nasilje koje su doživjeli. Šokantan je podatak kojeg je Vijeće Europe objavilo, a kaže da je čak 30 posto transrodnih osoba pokušalo počiniti samoubojstvo. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kontinuirano u svojim izvješćima o radu ukazuje na nepovoljno društveno okruženje i nisku razinu uključivosti hrvatskog društva u odnosu na LGBTIQ populaciju.
- Na takve okolnosti posebno ukazuje istraživanje Agencije EU za temeljna prava (FRA) iz 2020., prema kojem se 47 posto ispitanika/ca u Republici Hrvatskoj gotovo nikad ne izjašnjava otvoreno o svojoj istospolnoj orijentaciji, a u okviru zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Republika Hrvatska je zemlja s najvećim postotkom učenika/ca koji/e skrivaju svoju pripadnost LGBTIQ populaciji (51 posto). Pored navedenog, Republika Hrvatska spada u skupinu od nekoliko zemalja u kojima je preko 40 posto ispitanika/ca iskazalo da izbjegava određene lokacije zbog straha od nasilja zbog svoje pripadnosti spolnim i rodnim manjinama. Na nisku razinu sklonosti mladih LGBTIQ osoba otvorenom izjašnjavanju o vlastitom LGBTIQ identitetu zbog straha od odbacivanja, diskriminacije i nasilja upućuje i istraživanje, "Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj" (2022.) udruge Lori, a istraživanje Zagreb Pridea,,Brutalna stvarnost II" pokazuje da je gotovo dvije trećine ispitanika/ca doživjelo nasilje zbog svoje spolne orijentacije, rodnog identiteta, izražavanja ili spolnih karakteristika, dok je tek svaka jedanaesta žrtva to nasilje prijavila – navodi pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
Pravobraniteljica kaže kako je prisutnost netrpeljivosti prema vidljiva na svim društvenim razinama. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2022. je evidentirano osam slučajeva zločina iz mržnje zbog spolnog opredjeljenja odnosno rodnog identiteta.
Tijekom 2022., pravobraniteljica je zaprimila ukupno 34 pritužbe vezane uz zaštitu prava LGBTIQ osoba, od kojih je jedna podnesena od strane osobe koja prebiva na području Dubrovačko-neretvanske županije.
- Gledajući po društvenim područjima, najveći dio zaprimljenih pritužbi se odnosio na neprimjereno prikazivanje LGBTIQ osoba i zajednice u medijima, dok se nešto manji broj pritužbi odnosio na dobivanje i nabavu roba, pružanje i pristup uslugama, statusna pitanja vezana uz životno partnerstvo osoba istog spola, pravni status i zaštitu transrodnih osoba te nasilje i zločine iz mržnje – navodi pravobraniteljica.
Kako komentirate reakcije na crtani film ‘Drske djevojke‘?
- Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u skladu sa svojom ulogom i općim institucionalnim određenjem, u okviru svog postupanja s ciljem promicanja načela ravnopravnosti spolova kao jedne od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, u obzir mora uzimati sve normative demokratskog ustavnog poretka, uključujući one koji se odnose na slobodu kulturno-umjetničkog djelovanja i slobodu govora i izražavanja – odgovorila je Višnja Ljubičić.
U ovom slučaju se radilo o crtanom filmu kao obliku kulturno-umjetničkog izražavanja, nezaobilazno je uzeti u obzir članak 69. Ustava Republike Hrvatske kojim se jamci sloboda kultumo umjetničkog stvaralaštva, kao i članak 38. kojim se jamci sloboda govora i izražavanja.
- U skladu s time, pokretanje antidiskriminacijskog postupka u okviru naših nadležnosti u područje kulture i umjetnosti bilo bi uputno jedino u slučaju neospomih i eklatantnih primjera narušavanja ravnopravnosti spolova. U suprotnome, postupanje državnog tijela poput naše institucije poprimalo bi obilježja pokušaja cenzure te bi kao takvo u konačnici imalo kontraproduktivan antidemokratski učinak pri nastojanju za promicanjem ravnopravnosti spolova. U slučajevima poput ovoga, djelovanje institucije poput Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ne smije poprimati karakteristike postupanja represivnih tijela kojim se ograničavaju navedene slobode. Napominjemo da su kvaliteta, odnosno vrijednost kultumo-umjetničkog stvaralaštva sasvim druga pitanja u koja Pravobraniteljica nema ovlasti ulaziti, a u odnosu na koje pravo na kritiku i izbor hoće li podržati takav oblik kultumo-umjetničkog izražavanja u prvom redu imaju publika te stručna zajednica iz područja kulture – odgovorila je Ljubičić.