Nakon što je Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama te dao rok Hrvatskom saboru da donese novi, primjeren broju birača, do kraja rujna ove godine, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica uvjerava da će posao biti na vrijeme gotov. Naime, bez novog Zakona o izbornim jedinicama parlamentarni izbori se neće moći provesti. Ministar Malenica poručuje kako bi najlakše bilo utvrditi koliko svaka postojeća izborna jedinicama ima birača i sukladno tome odrediti koliki joj broj zastupnika pripada čime bi se poštivalo načelo ‘težine glasa‘.
Naime, razlika u broju birača primjerice između IV. i IX. izborne jedinice bila je oko stotinu tisuća, pa znači da glas u IV. jedinici teži znatno više od glasa u IX. jedinici jer svaka od prvih deset izbornih jedinica ima četrnaest zastupničkih mjesta. Nesklad se vidi i u činjenici je Zagreb podijeljen na četiri izborne jedinice te da su ‘jadranske‘ odvojene od svog zaleđa
U javnosti se špekulira sa dva modela. Po jednom, onom koji zagovara profesor Fakulteta političkih znanosti Goran Čular, koji je i autor znanstvenog istraživanja o izbornim jedinicama, Hrvatska bi trebala imati manje izbornih jedinica. Umjesto dosadašnjih 10 podijelila bi se na 6 izbornih jedinica koje bi bile u okviru županijskih granica plus dodatne dvije, onu za dijasporu i onu za nacionalne manjine, a broj saborskih mandata kretao bi se između 17 i 29. Drugi model zagovara demograf Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar a po njemu bi se prekrojile granice izbornih jedinica, pa bi se tako IX izborna jedinica smanjila. ‘Naša‘ X izborna jedinica koju dijelimo sa Splitsko-Dalmatinskom županijom ostala bi ista.
Jedini dubrovački zastupnik u ovom sazivu Hrvatskog sabora, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković čeka prijedlog resornog ministarstva. – Veći broj glasaća imaju IX i X izborna jedinica pa bi trebale imati i već broj zastupnika. Svaki birački glas u Hrvatskoj treba jednako ‘težiti‘, i siguran sam da se vladajuća većina i oporba slažu u tome da što prije treba riješiti ovaj problem jer idući izbori bili nelegitimni - ističe Franković.
Njegov prethodnik na čelu Grada, bivši ministar zdravstva i saborski zastupnik, a aktualni gradski vijećnik Andro Vlahušič drži kako broj zastupnika s nekog područja uopće nije bitan. – Nije bitan broj već moć koju neka regija ima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Sa našeg područja trenutno imamo jednog sabosrkog zastupnika, dvije ministrice, državnog tajnika, zamjenike direktora Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda te potpredsjednicu Europske komisije. Što naše područje ima od toga? Što su napravili? Ništa! – poručuje Vlahušić