Prošlotjedna izjava predsjednika Uprave ”Hrvatskih cesta” Josipa Škorića u Stonu kako je već završena Studija utjecaja na okoliš brze ceste i predana Ministarstvu gospodarstva gdje će se razmotriti prije donošenja rješenja o prihvatljivosti na okoliš, da je napravljena i HIA-studija utjecaja tog projekta na baštinu te slijedi dogovor s Gradom Dubrovnikom o razradi projekta i arhitektonskom natječaju mosta preko Omble i spoja na Mokošicu, daleko je odjeknula:- Kad dobijemo rješenja o prihvatljivosti Studije na okoliš, sjest ćemo s Gradom i Županijom i odrediti faze. Za dionicu od 25 km idemo prvo na lokacijsku dozvolu te slijedi realizacija projekta kojem je deset godina prihvatljiv rok, a mislim i prije. Prostornim planom je zacrtana dvotračna cesta koja će zadovoljavati potrebe prometa na tom području- rekao je Škorić, što su mnogi sugrađani komentirali upitom:
-Zašto taj Slavonac nije dvotračnu cestu gradio od Osijeka do tamošnjeg aerodroma? Zašto dvotračna cesta ako Dubrovnik ima tri puta manje stanovnika, ali već sad tri puta veći promet od Osijeka? Priča o brzoj cesti prvi put se čula 1986. godine pa zašto 2023. razmišljamo kao prije 40 godina, od kad je promet 350-400 posto veći? Zašto ne graditi cestu za budućnost, za promet veći od sadašnjeg? Već sad ogromna većina državljana Kosova i Albanije putuje preko Karasovića, zbog Pelješkog mosta će ih biti još više, stoga brzu cestu treba graditi odmah, ne smijemo više čekati! Promet u sezoni zahtijeva gradnju šestotračne ceste, izlaz Crne Gore ka zapadu je samo preko Karasovića a ne preko Republike srpske BiH, te uz te političke i niz gospodarskih razloga možemo izlobirati novac za širu brzu cestu- sukus je izjava više sugrađana s kojima smo razgovarali. Pa ako je promet ključan, već smo ispunili taj kriterij ali ne smijemo 2023. razmišljati kao da smo u 1986.godini!
Ako na trenutak ostavimo po strani širinu buduće brze ceste, mnogo toga govori kako je trasa te ceste već određena: od Osojnika iznad Mokošice te mostom iznad Omble te iznad Rožata, dijelom starom trasom ”Ćire” iznad Knežice i Šumeta te Postranja prema aerodromu. Iako je predsjednik vijeća gradskog kotara Mokošica Boris Čikato stava da prije nego obavi još neke razgovore ne može govoriti o planiranoj trasi, čelnik gradskog kotara Komolac Tomislav Kristović odlučno ističe:- Građani GK Komolac apsolutno su protiv gradnje tom trasom jer se cjelokupno područje izvorišta Omble i ostalih izvora kao dio zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke nalazi u zaštićenoj eko-mreži Natura 2000. Kontaktirat ćemo susjede u Mokošici kako bi zajednički štitili cijelu Rijeku dubrovačku. Svi mještani s kojima sam pričao su protiv te trase brze ceste i kako sve prolazi još ispod radara, nisu me još intenzivnije zvali ali oni koji su dublje u problemu već su me kontaktirali i svi su protiv te trase jer to ugrožava naš život. I prije smo naglašavali ovaj problem, čekamo uvid u studije o okolišu i izvedivosti, a znamo da je nezadovoljstvo trasom izricao i gradonačelnik Franković. Neki dan je predsjednik Gradskog vijeća Potrebica rekao kako su dvije trake malo i da trebaju četiri pa se pitamo jesu li promijenili mišljenje- kaže Kristović, a Katarina Matović iz građanske inicijative ”Spasimo Omblu i njezine stanovnike” dodaje:
-Aktivirali smo se povodom priče o HE Ombla, a brza cesta je samo novi povod okupljanja. Ministar i župan su rekli da se taj projekt neće financirati iz EU-fondova što se može ”prevesti” i na način da se želi zaobići čvrsta ekološka regulativa i direktive o zaštiti okoliša i staništima. Područje Omble je dio najveće eko-mreža Natura 2000 i brza cesta je razlog za paljenje crvenog alarma. Jer, iako nema EU sredstava, ne smijemo zaobići pravila EU nego ih sve poštivati, inače slijedi ugroza barem deset izvora vode i nepovratno uništenje vizualnog, kulturnog i povijesnog identiteta Rijeke dubrovačke.
Obratili smo se i predsjedniku Gradskog vijeća Dubrovnika Marku Potrebici koji ističe da je stav gradonačelnika i Gradskog vijeća da se zaštićenim krajolikom Rijeke dubrovačke ne gradi prometna infrastruktura. Na opasku kako je u Stonu navedena upravo ta trasa, Potrebica odgovara:
-I osobno sam glasao za zaštitu krajolika jer podržavam zaštitu prirode. Ali, kao netko tko otvoreno iznosi svoje stavove, prihvatljivo mi je svako prometno rješenje koje neće dodatno zagušiti Grad Dubrovnik niti negativno utjecati na kulturno- povijesnu baštinu i prirodni krajobraz Rijeke dubrovačke. Osobno sam za to da se napravi Studija utjecaja na okoliš, a kako vjerujem hrvatskim znanstvenicima, želim doznati postoji li negativan utjecaj i ako postoji bilo kakav, nešto takvo ne dolazi u obzir! Nisam za bilo kakvu ugrozu! Osobno sam protiv toga da se na Most dr Franja Tuđmana dovede tranzitni promet jer će se zagušiti magistralu odnosno državnu cestu D-8 iznad grada, ali sam i protiv rješenja sa samo jednom trakom!- rekao nam je predsjednik Gradskog vijeća te dodao i osobni stav:
-Jedini kvalitetni i stručno ispravni način povezivanja Grada Dubrovnika s zračnom lukom je brza četverotračna cesta, odnosno po dvije trake u oba smjera, s tim da do suženja može doći samo zbog tunela ili drugog opravdanog razloga. Da bi ove godine očekivanih 26 tisuća vozila moglo prometovati, takva cesta nije hir nego nužnost! Ali, nemojmo projektirati cestu koja nam je trebala prije 40 godina nego onakvu kakva nam treba sad i za budući promet. Stoga je nužno revidirati planove kako bi se izgradila cesta kakvu Dubrovnik zaslužuje. Znači: ne treba nam ”update” postojeće ceste na magistralu 2.0 nego brza četverotračna cesta. Inače, imat ćemo zagušenja prometa! Nadam se da su oni koji se bave planiranjem i projektiranjem nešto naučili iz pristupnih cesta Pelješkog mosta!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....