Morska mjesečina opet gostuje u dubrovačkom akvatoriju! Meduza poznata i pod imenom Pelagia noctiluca uočena je početkom lipnja u Nacionalnom parku Mljet, a proteklog vikenda i na plažama Dubrovnik Presidenta i Corala.
Znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovnik dr.sc. Rade Garić kaže nam kako se ova vrsta meduze u našem dijelu Jadrana pojavljuje u refulima, ove godine češće nego inače. Žarnjake uglavnom nalazimo na pučini, a prema obali ih nanosi vjetar. Ovise o morskim strujama, a susret s njima za kupače nije nimalo ugodan.
Posljednja masovnija pojava zabilježena je na našem području sa šilokom u prosincu prošle godine u starom Portu, a kako je ovog ljeta?
- Izložene su im vale okrenute prema zapadu, poslijepodne dolaze s maestralom, pa ih je primjerice moguće sresti na Presidentu, ali i na Dančama. U jutarnjim satima su više ‘na udaru‘ stari Porat, Bellevue i Šunj. Svakako je poželjno izbjegavati bliski susret s Pelagijom noctilucom jer jako peče. Najosjetljiviji su trbuh i podlaktice, dok je na rukama manje problema jer je koža tvrđa pa ju je teže probiti. No, pritom treba biti oprezan i ne dodirivati rukom lice jer se tako može prenijeti ‘žarnice‘ – objašnjava Rade Garić koji ima i recept kako sanirati ozljedu koju vam na kupanju može nanijeti morski klobuk:
- U slučaju da vas opeče, preporučuje se bolno mjesto politi octom ili na njega nasloniti topli kamen ili uroniti u toplu vodu. Mora biti što toplije, ali da ne uzrokuje opekline i pogorša stanje. Recimo četrdesetak stupnjeva – ističe dubrovački znanstvenik na temu ponovnog ‘posjeta‘ ove dobro poznate meduze iz toplijih mora sredozemnog bazena.
Naziv Pelagia noctiluca dolazi od grčke riječi pélagos (otvorena pučina) i latinske nox (noć) i lux (svjetlo) jer ima sposobnost svijetliti u tami. ‘Rastom‘ nije velika, oko dvadesetak centimetara duljine a odlikuje je ružičasti klobuk promjera oko 5 centimetara pod kojim se kriju lovke. Portal morski.hr bilježi kako su se ove vrste meduze u ciklusima pojavljivale kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih, te od 2004. do 2007. Ta vremenska razdoblja imale su karakteristične blage zime, niske količine padalina, te visoke temperature i atmosferski tlak, što je pogodovalo njihovom razmnožavanju. Morska mjesečina spada u planktonske grabežljivce, a hrani se gotovo svim vrstama zooplanktona i ihtioplanktona.