Zašto stoji neiskorištena na vezu u Dubrovniku kad je potrebnija na otocima ? Zašto ni nakon tri godine od stavljanja u promet nema osposobljenu posadu, nego kod spašavanja unesrećenih u dubrovačkom akvatoriju ‘uskaču‘ trajekti Jadrolinije? Upravo se to nedavno dogodilo kad je ženu sa slomljene obje noge Elafita do bolnice umjesto specijalizirane brodice prevezao trajekt nacionalnog brodara?
Hoće li se i po kojim uvjetima pokrenuti plovilo vrijedno 1,6 milijuna eura koje je Dubrovačko - neretvanska županija dobila još 2023. za hitne medicinske intervencije, pitali smo ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Luku Lulića:
- Medicinske brodice nabavljene su sredstvima iz EU fondova, a uključena su bila Ministarstva zdravstva i mora. Ova je prvotno bila namijenjena za uži dubrovački akvatorij, Elafite eventualno do Mljeta. Nije u planu bilo da plovi, primjerice, do Cresa i Paga. Brodicom upravlja Lučka kapetanija, njima je dana na korištenje i njome upravlja njihova posada, a po potrebi tu ulazi naš medicinski tim. Medicinska brodica je od lipnja prošle godine do kraja 2025. imala 13 intervencija, a do 6. srpnja ove godine samo dvije. Intervenirala je na Lopudu, Šipanu i Kalamoti, 12 puta su plovidbe bile uspješne, samo jednom je utopljenik preminuo – izvijestio nas je ravnatelj Lulić i napomenuo kako je u akcijama spašavanja uz ovu brodicu tu i brod Lučke kapetanija ako zatreba.
- Ovisi gdje su, koja je posada raspoloživa i tko brže može izaći na intervenciju. Brod Lučke kapetanije je operativan i može brže obavljati intervencije jer je posada uvijek na njemu. Sukladno veličini, on ima status broda na kojemu uvijek treba biti posada. Medicinska brodica je pak nešto manja i ne traži stalnu prisutnost posade, tako da bi se posada popunjavala dolaskom iz pripravnosti, što traje neko vrijeme a kod intervencije nema čekanja – ističe sugovornik.
Objašnjava zbog čega medicinska brodica nije dislocirana na otoke:
- Političari su svojevremeno obećavali da će se brodica izmjestiti na Korčulu ili Lastovo, no tu se javlja problem nedostatka posade. Zbog toga ona ni prvotno nije mogla biti na otocima, jer s njom ne bi imao tko upravljati. Tu je još jedan problem. Na Lastovu imate tim pripravnosti, obiteljski liječnici koji su izabrani liječnici za stanovništvo Lastova ugovaraju sa Zavodom pripravnost i po potrebi izlaze na hitne intervencije kojih sukladno broju stanovnika nema ni približno koliko u gradu Dubrovniku. Zato i ne postoji stalna ispostava, nego organizacija zdravstvene zaštite kroz pripravnost. Da bi samo jedan brod pokrivao područje Lastova, Korčule i svega ostalog prema Dubrovniku, to je isto tako neizvedivo kao što nema ni posade koja bi upravljala brodicom – kaže nam Luka Lulić. Dodaje kako je, prema njegovim saznanjima, Ministarstvo mora mijenjalo sistematizaciju kako bi premostilo problem na terenu:
- Mislim da su povećali broj mogućih zapošljavanja lučkih kapetana, odnosno članova posade brodica. Išlo bi se u mjeru da bi se, kad se posade popune, brodica mogla izmjestiti. Sukladno pravilima prilikom ugovaranja financiranja nabave iz EU, ne znam može li ta brodica na Lastovo i Korčulu ili ne može nigdje, o tome će odlučivati nadležna tijela. Često se misli da medicinska brodica pripada Zavodu, kao i helikopter. To jesu prijevozna sredstva koja nama puno pomažu prilikom pružanja hitnih medicinskih intervencija, ali mi njima ne upravljamo, niti odlučujemo gdje će ona biti raspoređena – govori nam ravnatelj županijskog Zavoda.
- Uz medicinsku brodicu i Lučku kapetaniju, nama puno puta pomogne i policija. Brodovi Jadrolinije također, sukladno jednom davnom ugovoru. Tako je Jadrolinijin trajekt nedavno zbrinuo jednu gospođu koja je slomila obje noge na Elafitima. S otoka Korčule također trajekti Jadrolinije i izvan plovidbenog reda priskoče upomoć po pozivu. Isti je slučaj i s Mljetom, pomognu po potrebi i brodovi krila. HZZO sve to plaća. Postoji ugovor između Ministarstva zdravstva, MUP-a i Ministarstva pomorstva da svi sudjeluju u spašavanju ljudskih života. Dakle, nije tu samo medicinska brodica, pogotovo kad znamo da je stacionirana predaleko u Dubrovniku da bi bila funkcionalna na Korčuli, Lastovu ili jugozapadnom dijelu Pelješca. Nekad se angažiraju i privatne fizičke osobe, na otoku Lastovu imamo ugovor s parkom prirode gdje njihovi rendžeri uskaču sa svojim plovilima. Koristimo sve raspoložive mogućnosti da što najbrže pružimo medicinsku pomoć potrebitima. Isto tako i helikopter može sletjeti na sve naše otoke, ne treba mu helidrom, samo neko čisto polje s mogućnošću slijetanja. Na Lopudu je ove godine već dvaput sletio, slijeće i na Mljet. Isto tako mogu se prizemljiti i vojni helikopteri, ali su uvjeti malo kompliciraniji, ali svakako mogu i na Mljet i u Orebić, kraj Janjine...- zaključuje Luka Lulić.
O rasporedu i kapacitetima medicinske brodice očekujemo i odgovor Minsiatrstva mora, prometa i infrastrukture RH.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....