- Kolone u tranzitu na granici s Crnom Gorom nikako ne prestaju još od sredine kolovoza, ni danju ni noću. Granica na Debelom brijegu završetak je Europske unije, a ove godine su je zakrčila vozila albanskih registracija. I prije su oni prolazili tuda, ali veliki dio je putovao i preko Italije, na povratku bi išli trajektom ravno u Albaniju. Otvaranjem Pelješkog mosta ovog ljeta im se dosta skratio put, prije su gubili sate u čekanju na granici u Neumu, a sad im bez zaustavljanja na granici, od Ploča do granice s Albanijom više ne treba osam sati vožnje, zato svi idu na Karasoviće – opisao nam je ukratko vozač taksija pogranične gužve koje obilježavaju završetak špice sezone na našoj krajnjoj južnoj granici.
Mogli bi na Zviroviće
Vozila koja čekaju u više traka standardan su motiv nadzornih kamera HAK-a krajem kolovoza. Prometno je stalno i na ‘maloj‘ granici u Vitaljini, o čemu svjedoče gomile otpada, plastične ambalaže, WC papira i otpadaka hrane koje na cesti zaostanu za (pretežito) albanskim turistima dok čekaju u redu.
- Mislim da će se ovakvi ‘pogranični‘ prizori nastaviti i u sljedećim sezonama, jer turisti iz Albanije imaju svoje navike koje ne možeš ‘iskorijeniti‘. Prvo, voze putovati u skupinama od četiri automobila naviše. A alternativni prometni pravac preko Srbije izbjegavaju iz poznatih političkih razloga. Komotno bi mogli izaći s autoceste i u Zvirovićima, pa voziti od Čapljine preko Stoca pa kroz Ljubinje i Trebinje na Podgoricu do Albanije, čak bi im i kilometraža bila nešto manja – kaže naš sugovornik iz Konavala, odličan poznavatelj lokalnih prometnih prilika i koridora koji smatra da bi imalo smisla jedno njegovo prilično radikalno rješenje:
- Čudim se kako se do danas nitko nije sjetio naplaćivat‘ prelazak preko magistrale. Evo, spominjali smo motorizirane Albance, njih cestarina od Macelja do Zagreba i dalje autoputom do Ploča košta barem 550 kuna, a preko našeg dijela Jadranske magistrale ‘deru‘ asfalt besplatno. Meni je to apsurd! Siguran sam da se nitko od njih ne bi ljutio ako bismo im naplatili kakvih desetak kuna za prolaz, opet bi ih došlo puno jeftinije nego da, primjerice, putuju trajektom. A mi bismo novac od naknade mogli stavljat u fond za izgradnju brze ceste ili nešto slično. Trebalo bi naći modus– kaže ovaj Konavljanin.
Rade u EU, imaju slobodu
Iz PU dubrovačko-neretvanske potvrđuju kako se tijekom ove turističke sezone preko graničnih prijelaza bilježi ukupno povećanje broja putnika za 20 posto u odnosu na pandemijsku 2021., dok se na graničnim prijelazima s Crnom Gorom, GP Karasovići i GP Vitaljina bilježi ukupno povećanje prometa za 40 posto u odnosu na lani:
- Radi se o izuzetno velikom broju putnika, kojih je, primjerice, preko MCGP Karasovići samo tijekom prošlog vikenda prošlo 55 tisuća. U strukturi putnika i vozila koji pristupaju graničnoj kontroli, većinom se radi o vozilima s područja Europske unije, međutim dio putnika u tim vozilima se odnosi na turiste koji su državljani EU, a drugi dio na državljane trećih zemalja koji žive i rade u EU, na osnovu čega uživaju slobodu kretanja sukladno pravnim regulativama EU, a podrijetlom su iz država južnog Balkana, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije. Promet se u pravilu povećava u dane vikenda, od petka do nedjelje, a u zadnjih nekoliko vikenda bilježimo i duža čekanja na ulasku u Republiku Hrvatsku – ističu iz PU dubrovačko-neretvanske.