Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a lani je tu imalo vježbu, a na povratku iz Albanije i s Kosova dio riječke postrojbe ponovno je svratio na Prevlaku, predvođeni svojim prijateljima, predsjednikom albanske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije Ganijem Xharrahijem te članom vijeća Remzijem Barjaktarajem.
- S obzirom da smo na ovom području imali vježbu prije pola godine, došli smo s kolegama koji nisu sudjelovali na vježbi pokazati im tu lokaciju i da vide ovaj lijepi kraj - istaknuo je Badovinac. - U Albaniji i na Kosovu bili smo usmjereni na dogovore oko ojačavanja zajedničkih kapaciteta te obučavanje jer, kao što vidite, katastrofe su svakim danom sve češće. I kosovska i albanska strana iskazala nam je veliko gostoprimstvo, a za sve radne sastanke koje smo obavili se nadam da ćemo ih pretvoriti u dobar projekt - naglasio je Siniša Badovinac.
KAD BI NASTALA POTREBA
Na inicijativu Vijeća albanske nacionalne manjine, četiri djelatnika DIP CZ Rijeka - zapovjednik i glavni instruktor Siniša Badovinac, samostalni nadzornik za traganje i spašavanje u ruševinama Marijan Krnjac, samostalni nadzornik za traganje i spašavanje u poplavama Igor Orlić te tehničar u DIP-u Robert Ribarić - posjetili su Albaniju i Kosovo da bi uspostavili suradnju s njihovim službama.
Zapovjednik Badovinac je s Robertom Ribarićem 2019. godine bio u akciji spašavanja ljudi u potresom pogođenoj Albaniji. Spašavati ljude je njihova osnovna zadaća, zbog koje surađuju sa zemljama u okruženju. Kad bi nastala potreba, tu su da pomognu s obučenim ljudima i opremom, a upravo u tom cilju su, predvođeni Ganijem Xharrahijem, pet dana bili na putu i po radnim sastancima.
Bila je ovo prilika porazgovarati i s čovjekom koji u Hrvatskoj živi više od 40 godina, Ganijem Xharrahijem, Albancem s Kosova. Stvorio je u drugoj državi sretan život, osnovao obitelj i pokrenuo privatni posao, te Hrvatsku prigrlio kao svoju domovinu, uz redovne kontakte s albanskom obitelji na Kosovu gdje još žive njegova braća i sestra s obiteljima.t
- Kao Vijeće albanske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije obratili smo se ravnatelju Ravnateljstva civilne zaštite Damiru Trutu da bismo posjetili Albaniju i Kosovo s namjerom uspostavljanja suradnje između tri države. Gospodin Trut je dao odobrenje, i krenuli smo. Prvo smo se na Kosovu u Prizrenu sastali s čelnicima Civilne zaštite, a primio nas je i gradonačelnik, te vatrogasne službe. Nakon toga smo se sastali s direktorom glavnog ureda Civilne zaštite u Prištini, te se dogovorili kako možemo surađivati da bismo bili od pomoći jedni drugima - rekao je Xharrahi.
DOBILI ZAHVALNICE
- U Draču u Albaniji dečki su bili 2019. pa smo i ovaj put posjetili grad. Primili su nas čelni ljudi Republike Albanije koji su došli iz Tirane. Imali smo nekoliko radnih sastanaka s ljudima u sustavu vojske, te dogovorili suradnju kako to vidi zapovjednik DIP-a Siniša Badovinac. Dogovorili smo da će obavijestiti gospodina Truta i ostale ljude iz Civilne zaštite u Zagrebu na nacionalnoj razini da bismo poslije pokrenuli svaku dogovorenu suradnju u vezi potresa, poplave, požara i drugih nepogoda.
- U Draču su pripadnici DIP-a dobili zahvalnice od Grada Drača jer su pomogli kad je bio potres, a i sada, u miru, nastavljaju suradnju. Ovaj dio svijeta je ugrožen zemljotresom, a one slabije stalno osjećamo i u Hrvatskoj. Ponovit ću riječi glavnog direktora Civilne zaštite Albanije, koji je rekao da ne znamo i ne možemo procijeniti što će se dogoditi, ali moramo biti spremni na sve - istaknuo je Xharrahi, koji desetljećima živi u Opatiji. S Hrvatima je uvijek imao prijateljske odnose, a obitelji koja ga je primila na rad kad je bio mladić u svom staklarskom obrtu bit će doživotno zahvalan za njihov pokroviteljski odnos prema njemu.
Hrvatska, Albanija i Kosovo tradicionalno su prijateljske i savezničke zemlje, a to dokazuje i suživot naroda na teritoriju Republike Hrvatske, kako na sjeveru, tako i kod nas na jugu. U Dubrovniku živi nekoliko obitelji porijeklom s Kosova ili iz Albanije, koje većinom drže vrlo uspješne sladoledarnice ili pekarnice.
- Uvijek kažem da sam sretan što živim u državi i u županiji koja je tako tolerantna prema ljudima druge nacionalnosti. Tu vrijedi samo ona jesi li čovjek ili nečovjek. Tako je u cijeloj Hrvatskoj, jer imamo svoje zajednice od Varaždina do Dubrovnika. Povijesno imamo dobru suradnju, a naši su se ljudi pokazali i u Domovinskom ratu u kojem je od ukupno 2832 poginulo 87 pripadnika albanske nacionalne manjine, a 304 su ranjena - istaknuo je naš sugovornik.
KAKO SE ŽIVI NA KOSOVU?
Albanci se, kako kaže Gani, najviše bave malim i srednjim poduzetništvom, nemaju socijalne probleme niti žive na teret države.
- Imam staklarski obrt već 25 godina, a 17 godina sam učio zanat i radio kod jednog divnog Hrvata s Grobnika koji me prihvatio kao člana obitelji. Kad god imam priliku, na tome im zahvalim - rekao je. - Kao samostalni obrtnik nikad nisam imao problema zato što sam Albanac, a svojim radom sam dokazao da vrijedim - dodao je Gani Xharrahi, rođen u Drenici na Kosovu.
- Kosovo se pozitivno promijenilo. Tenzija uvijek ima, pogotovo kad su izbori, ali tu je Europska unija, Amerika, NATO, i neki moraju shvatiti da nema Velike Srbije. Narod dobro živi, standard je sličan našem. Plaće su niže, ali su i cijene niže. Sva moja braća i sestra i njihova djeca rade. Recimo, kći moga brata je viši inspektor u policiji i ima 1200 eura plaću. Druga bratova kći radi u kazalištu i ima 800 eura plaću. Najniža zagarantirana plaća je 400 eura, dok 700 eura dobivaju monteri. Najviše se živi od poljoprivrede, trgovine, građevine. Gradi se na sve strane. I u Albaniji isto. Ulagači su kompanije iz Europske unije, ali i Albanci kojih je jako puno u dijaspori. U našem je mentalitetu pomaganje u obitelji, takav je bio odgoj. Na Kosovu je prosjek godina stanovništa do nazad par godina bio 27, a sada 40. Na žalost, puno je mladih iselilo - zaključio je Gani.