'Punijeh ruka i vesela srca...' dočekali su cavtatski osnovci vijest da će dva mjeseca od proglašenja konavoske svadbene zdravice zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom, naučiti više o toj još itekako živoj tradiciji.
Uz poticaj učitelja u razredima i potporu roditelja, starijih i iskusnih zdravičara, osnovci su doznali što je nazdravica i u kakvoj se prigodi napija. O stečenim znanjima brže-bolje su snimili video posvećen zaštićenom konavoskom blagu.
Đe se Boga moli...
Zdravičar može biti samo muškarac, a nazdravlja se vinom. Skoro svako konavosko selo ima svoju zdravicu, ali su zato želje za zdravljem i blagostanjem svima zajedničke.
Ne zna se kad se prvi Konavljanin digao na noge da nazdravi, no sigurno je da se svaki pošteni domaćin trudio najbolje što može ugostiti uzvanike, a sve uz Božji blagoslov jer 'Đe se Boga moli, onđe se i nalazi'.
- Pozdravi prijatelja, bez obzira koje je vjere i iz kojega naroda dolazi. Svatko je dobrodošao na meso, peču kruha, kuto vina i kupicu rakije. Suština je podijeliti što imaš i proveseliti se s prijateljima – podijelili su svoje znanje s publikom učenici nižih razreda Osnovne škole Cavtat, sudionicima proljetnog ciklusa projektnih aktivnosti, i ovaj put posvećenog konavoskoj baštini.
Naučili su konavoski učenici kako je zdravica najsvečaniji trenutak na svadbi, a zdravičar je napija kad se posluži pečenje. Uz umijeće izrade konavoskog veza koje je steklo status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra još 2015. godine, Konavle su od ove zime i vlasnici novog prestižnog priznanja.
Kad se i zašto napija?
Konavoska svadbena zdravica zapravo duži svečani govor uvijek istog oblika i sadržaja koji se koristi prigodno na svadbama, a izvodi je zdravičar pred svatovima tik pred glavno jelo na svadbenoj večeri/ručku. Sastoji se od korpusa govora u kojemu su cjeline odvajane zazivom zdravičara kako ono i oće akobogda, na što prisutni stojeći na nogama odgovaraju Amen dabogda.
- Ona je jedina cjelovita preživjela nazdravica u Konavlima. Njeni dijelovi se napijaju često, i u drugim svečanim prilikama. Obiteljske i seoske svečanosti prolaze uz nazdravljanja izlučena iz korpusa zdravice, kao kratki izrazi želja osobama ili stanjima, ali u cjelini na terenu svjedočimo jedino o cjelokupnom korpusu zdravice koju danas poznajemo na svadbenom veselju i dijelom na proslavi Krsnog imena. Premda se oblik vjenčanja u Konavlima u posljednjih 150 godina promijenio u opsegu i sadržaju, zdravica je preživjela kao centralna figura svečanosti. Govori se i danas na svim konavoskim svadbama kao glavna počasnica čijim izgovaranjem kulminira svadbeno veselje. Zdravicom se prelazi u drugi dio svadbe – pojasnila je Antonia Rusković- Radonić, ravnateljica Muzeja i galerija Konavala.