Čuvari folklorne tradicije iz Pridvorja: Mandoline, pridvorska poskočica i potkolo svakoga razgale

Tri ljeta prošla su od 2021., godine koju su ljubitelji folklora nazvali godinom pridvorskih obljetnica. Proslavio je tada KUD Stjepan Radić 125. godinu rođenja glasovitog lijeričara Nikolaša Skvičala, 95. godinu velikog narodnog skupa na kojem je govorio hrvatski narodni tribun Stjepan Radić, te 90. obljetnicu velikog Euharistijskog kongresa i pola stoljeća Hrvatskog proljeća kad je u Pridvorju, uz postavljanje spomen ploče Stjepanu Radiću, svoj govor održao i Franjo Tuđman, kasnije prvi hrvatski predsjednik.

Bliže se tridesetoj

Za članove KUD-a Stjepan Radić obljetnice su uvijek poticaj da se što aktivnije potrude održati sve bogatstvo baštine Pridvorja, u mandolinskoj i plesnoj sekciji, na međunarodnim gostovanjima, smotrama folklora, svugdje gdje mogu narodnim nošnjama i plesovima svijetu predstaviti svoje Konavle. Uostalom, sve je to na tragu misije očuvanja i prijenosa tradicije na nove generacije. Ususret okrugloj, tridesetoj obljetnici postojanja, vrijedi se spomenuti kako je KUD utemeljen 1996. prvenstveno zahvaljujući inicijativi pokojnog Stjepana Marinovića i Iva Oreškovića. Otad do danas uspjeli su u Pridvorju i šire očuvati svijest o važnosti narodne tradicije, te animirati stalno nove naraštaje mladih na sudjelovanje u djelovanju KUD-a.

Folkloristi KUD-a Stjepan Radić u Beču

Kud Stjepan Radic Pridvorje/

U novom Dubrovačkom čeka vas poseban prilog ‘Konavle prepune miline‘

Sve su se aktivnosti zasnivale na bogatom folklornom nasljeđu u Pridvorju gdje je prva folklorna organizacija osnovana još 1938. kao ogranak Seljačke sloge. Iste te godine u Pridvorju je održana prva smotra folklora, a već godinu kasnije, 1939., pridvorska folklorna skupina nastupa na Smotri hrvatske seljačke kulture u Zagrebu i u osvit osnivanja Banovine Hrvatske osvaja prvo mjesto u kategoriji nošnje i drugo mjesto u ukupnom poretku.

Osnivač i prvi predsjednik KUD-a Stjepan Radić bio je Stjepan Marinović, istinski zaljubljenik u folklor koji je svoje bogato znanje nesebično prenosio na nove generacije. Prvi zabilježeni nastup bio je 1908. u Beču, na proslavi 60. obljetnice vladavine cara Franja Josipa. Poslije 2. svjetskog rata nastavljaju se aktivnosti, primjerice 1954. bilježimo nastup za povodom dolaska Indire Ghandi i Nehrua u Dubrovnik, ali i osnutak prvog tamburaškog sastava u Pridvorju.

KUD Stjepan Radić i klapa Figurin u Tetovu

Privatni Album/

Mandoline i rumunjska turneja

Od 1968. folkloraši redovito nastupaju u Konavoskim dvorima, te dvorcu Sorkočević u ACI marini Komolac, dok 1977. nastupaju na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Smrću Nikolaša Svičala 1979. godine prestaju plesni nastupi. No nedugo nakon toga u Pridvorju se osniva drugi tamburaški sastav pod vodstvom prof. Hajdukovića, a krajem 1980- tih mandolinski sastav kojeg vodi župnik don Marko Stanić sve do 1994. nakon čega slijedi osnutak našeg KUD-a koji nastavlja njegovati izvornu folklornu tradiciju, poglavito kroz pridvorsku poskočicu, potkolo i druga konavoska kola, a jednako snažna je i mandolinska sekcija.

Vlaho Đivanović na procesiji Feste svetoga Vlahas barjakom Pridvorja

Privatni Arhiv/

Od osnutka 1996. KUD Stjepan Radić sudjelovao je na svim relevantnim nacionalnim smotrama folklora. Na popisu su Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Županijska smotra folklora u Metkoviću...

KUD "Stjepan Radić" postao je redovit gost i na mandolinskom natjecanju ‘Mandolini Imoti‘ koje se već više od dva i pol desetljeća održava u Imotskom. Mladi mandolinisti i ove jeseni sudjeluju na ‘Mandolini Imoti‘, a u bogatom kalendaru je i gostujući nastup u programu Međunarodnog multietničkog folklornog festivala "Pokraj rijeke Karaš" koje se u organizaciji Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj uoči Dana Općine Konavle održava u rumunjskom Karaševu.