Nesnosne vrućine ove godine su ‘pomaknule‘ početak berbe grožđa iz rujna u kolovoz, oko mjesec dana ranije od donedavno uobičajenog termina. Nekad nepojmljive, kolovoške berbe postat će očito normalna pojava, jer meteorolozi najavljuju sve vrelija ljeta, pa je bolje obrati grozdove dok ne ‘prokuhaju‘u vinogradima.
- Zbog nedostatka vode loza počinje koristiti vodu sačuvanu u listu ili bobici i onda dolazi do smežuravanja i nedostatka vode u grozdovima. Ako nema kvalitetnog navodnjavanja ili se ne pojavi kiša, a zasad ništa od toga, ranije berbe su rješenje. Po Pelješcu su već počeli brati ranije sorte, a i Konavlima će neki, kako čujem, u subotu krenuti u berbu pošipa. Mora se tako jer je velika suša i zbog manjka vode biljka jednostavno ne može izdržati. A grožđe je ove sezone inače potpuno zdravo, postignuti su već prilično dobri šećeri, samo što će randmani biti puno manji. Nećete imati 60 ili 70 posto, nego 55, ovisno o kojoj se sorti radi. Malvasiji, s obzirom na sušu, ako se nije dobro razvila bobica ili oskudijeva na vlazi, sigurno randman neće biti viši od tog postotka – ističe Niko Karaman, diplomirani inženjer agronomije i enolog iz Konavala.
Osobno koristi metodu navodnjavanja ‘kap po kap‘, onoliko koliko treba lozi. Konavle, kaže nam, imaju mogućnost navodnjavanja vinogorja, vode je još uvijek dovoljno, kroz njihov kraj prolazi rijeka Ljuta, ali nažalost nema puno vinograda pa ni potrebe za navodnjavanjem nisu prevelike. Konavljanima koji imaju vinograde svi su manje više pod vodom, u polju, dok u Donjoj bandi toga i nema vele, Radovčići, Popovići, dodaje sugovornik koji ima i dobrih vijesti na vinogradare:
- Godina je fantastična što se tiče zdravstvenog stanja loze, nema pepelnice, peronospore ni štetočina, jedino je eska, bolest drva loze, ove godine dosta uzela maha. Malvasija je prvenstveno stradala jer velike vrućine u srpnju i kolovozu ovom oboljenju jako pogoduju. Može se reći da je eska eskalirala s ovogodišnjim toplinskim valovima – otkriva Karaman koji smatra kako je na Pelješcu i u kontinentalnom dijelu Hrvatske suša prouzročila više poteškoća
nego na području Konavala gdje su problematični tek manji dijelovi izloženi suši i bez mogućnosti navodnjavanja:
- Što se tiče početka berbe kod mene, trenutačno kontroliram šećere na malvasiji, sad su na oko 15, a na merlotu nešto veći, jedan moj prijatelj ima šećere već 18 na toj sorti. Mislim da će merlot ranije u berbu, tamo gdje nema previše roda i gdje nije previše navodnjavano, nekih 5 do 6 dana ranije, oko 1. rujna. Isto tako i pošip, dok malvasija ostaje u okvirima prošlogodišnje berbe. Ona je malo kasnija sorta, u pravilu bi se trebala brati tek od 15. rujna nadalje. No, kako su ove klimatske promjene sve poremetile, rokovi berbe se već nekoliko zadnjih godina zbog tih toplinskih valova vrte oko 1. rujna – govori nam enolog.
Pitamo ga i o vremenu oporavka trsova stradalih u vatrenoj katastrofi koja je prošlog tjedna poharala omiško područje:
- Vinova loza može se oporaviti, sve ovisi u kolikoj je mjeri bila zahvaćena vatrom. Ako je samo nagoreno, odnosno plamenom oprženo lišće i grožđe, sljedeće godine će se sigurno obnoviti, no pitanje je koliko će biti rodno, koliko su pupovi stradali... Najvažnije je da nije izgorio čokot skroz, a spaljeno lišće može se vratiti dogodine. Ove godine berba je tamo, naravno, izgubljena. Ako je vatra sve uništila, trebat će godine za obnovu. Prvo je potrebno iskrčiti stare izgorjele čokote i zasaditi nove loze, pet do šest godina će proteći dok vinograd ne dođe u ‘pravu funkciju‘. Bilo je ranije slučajeva požara kad bi stradali krajnji redovi loze uz rubove šume. Oni bi bili sprženi, a vinograd unutra ostao bi zdrav. No, to se sve da obnoviti – uvjeren je sugovornik koji komentira i novi trend noćnih berbi grožđa:
- Neki ih prakticiraju upravo radi ovih vrućih dana. Nekad su berbe kretale nakon 15. rujna, kad bi već dovoljno zahladilo i kad dani ne bi bili ovako vreli, drugačija je bila klima. Danas se preferira noćna berba i zbog radne snage kojoj je lakše brati noću, naravno ako imaš odgovarajući reflektor koji će ti osvijetliti vinograd i nosiš naglavne lampe, kao rudar. Probao sam i ja noćnu berbu, ali se pokazalo nezahvalno. Dobro je što se tiče ‘hladnoće‘ grožđa. Kad berete po noći, grožđe bude hladno, pa puno manje oksidira i manje je podložno kvarenju. Samim time, ujutro kad kreneš u preradu, grožđe na mljevenje ne dođe ugrijano, što je jako dobro jer ga je poslije lakše izbistriti i hladiti, pogotovo bijele sorte. Velika je razlika ako ti je temperatura grožđa 12 ako ga melješ i kad ga bereš na 30 Celzija. U tom slučaju prije fermentacije, odnosno bistrenja, treba temperaturu sniziti na 10 stupnjeva, a to je lakše učiniti ako je grožđe na 12 stupnjeva, nego na 30. No, radnici baš i nisu oduševljeni noćnim berbama, počneš u ponoća, a završavaš ujutro u 5 ili 6. Nije to to, svatko voli noć za spavanje, prirodno je kod čovjeka da radi danju, a noću spava. Pokušaj da se to preokrene dobar je što se tiče kvalitete berbe, ali ne i za ljude. A i vidljivost koja se postiže nije tako dobra kao po danu. Na kontinentu valja imaju jaču rasvjetu - zaključuje konavoski stručnjak za vin(ograd)arstvo. Karaman po rodnosti očekuje prosječnu i relativnu dobru, po kvaliteti grožđa izvrsnu, a što se tiče rokova berbe, još je u fazi provjere kiselina i šećera da se utvrdi moment početka berbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....