O slučaju konavoskih branitelja koji 20 godina čekaju stambeno zbrinjavanje oglasilo se i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Odnedavno, u sustav tog Ministarstva integriran je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) koji je ovaj slučaj bez rezultata vodio godinama. Tek su 21. prosinca prošle godine sklopili sporazum o međusobnim pravima i obvezama u provedbi programa međuresorne suradnje za izgradnju stambenih jedinica s Općinom Konavle. Općina im je za branitelje darovala zemljište u Čilipima, unatoč tome što je na ranijim sastancima svih uključenih strana ta lokacija ocijenjena neadekvatnom.
Nakon 20 godina, poručuju im da će još čekati
- SDUOSZ je krenuo s pripremnim radnjama vezano za izradu projektne dokumentacije za izgradnju stambene zgrade na darovanom zemljištu. U tu svrhu bilo je potrebno utvrditi i jesu li i koji od branitelja zainteresirani za realizaciju ranije stečenih prava za stambeno zbrinjavanje u stambenim jedinicama koje se planiraju izgraditi te je od nadležnog upravnog tijela Dubrovačko-neretvanske županije zatražena provedba postupaka temeljem čl. 50. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Jesu li branitelji pristali na navedenu lokaciju u Čilipima?
- Do sada su donesena rješenja (bez adrese lokacije) za četiri korisnika, od kojih su dva izjavila žalbu jer nisu suglasni s lokacijom u Čilipima – odgovaraju iz Ministarstva.
U Općini Konavle su ranije izjavili kako su proveli parcelaciju, izradili idejno rješenje i državi predali u vlasništvo zemljište u Čilipima te su spremni investitore osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa. Time su, smatraju, riješili svoj dio zadaće stambenog zbrinjavanja šest obitelji hrvatskih branitelja, iako znaju da je ta lokacija, u neposrednoj blizini uzletišta zračne luke, nepovoljna za život, upozorio je jedan od šestorice branitelja – Slobodan Roško. Branitelji su početkom 2000-tih zatražili stambeno zbrinjavanje sukladno svojim zakonskim pravima. Još 2010. godine dobili su suglasnost za darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće.
- SDUOSZ se sporazumom obvezao na darovanim česticama zemljišta izgraditi stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje korisnika prava sukladno navedenom Zakonu. Branitelji koji su stekli pravo na stambeno zbrinjavanje te su u unaprijed opisanom postupku iskazali interes, ostvarit će pravo na najam stana u državnom vlasništvu, kao preduvjeta za njihovo darovanje kada se stanovi/zgrade izgrade. Ukoliko ovo pravo ne budu željeli realizirati na lokaciji u Čilipima, tada će morati čekati dok se ne stvori raspoloživi stambeni fond na nekoj drugoj lokaciji – odgovaraju iz Ministarstva.
Kupe i špade
U zapisniku sa sastanka u Ministarstvu hrvatskih branitelja, iz svibnja 2021. godine, na kojem su bili predstavnici obaju uključenih ministarstava, SDUOSZ-a, Općine Konavle i udruga branitelja iz Konavala, stoji kako je nakon duže rasprave zaključeno da se ‘odustaje od lokacije zemljišta u Čilipima‘. Općina Konavle tada je dobila zadaću naći drugu lokaciju, u općinskom ili državnom vlasništvu, na kojoj bi se mogla izgraditi višestambena zgrada. U jednom od dopisa ministra branitelja Toma Medveda, od Središnjeg državnog ureda traži se da na državnom zemljištu u Cavtatu, na predjelu Rajkov do, 4.106 četvornih metara namijeni za stambeno rješavanje šestorice branitelja. Naime, Vlada je 2019. godine Općini Konavle dodijelila preko 22 tisuće četvornih metara na Rajkovu dolu radi izgradnje nove osnovne škole. U spomenutom dopisu spominje se kako je Ministarstvo državne imovine iste godine promijenilo odluku te od ukupne površine 22.224 četvorna metra u Cavtatu, nešto više od 18 tisuća kvadrata namijenila školi. Ostalo je trebalo biti namijenjeno braniteljima. Zbog čega to nije provedeno? Umjesto da odgovore na postavljeno pitanje, iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pišu sljedeće:
”Nije pronađena odgovarajuća čestica zemljišta na području Općine Konavle, osim naprijed navedenih čestica koje su darovane RH, a ni u drugim jedinicama lokalne samouprave koje su na području posebne državne skrbi Dubrovačko-neretvanske županije na kojima bi se mogla graditi stambena zgrada”.