Ova ukusna voćka ima niz prednosti: Štiti od vjetra, daje hladovinu, ali i liječi

Vrijeme je od murve, voćke koja nije svima po ukusu, ali ima niz prednosti. U blogu Muzeja i galerija Konavala podsjeća se kako se u prošlosti govorilo da murva čuva krov kuće: ‘Velika murva ispred kuće zavije vjetar u sebe i skrene ga s kuće da ne digne kupe. Ako posiječeš murvu, ostaneš bez krova‘, znalo se.

Pa su se tako, živeći u Konavlima, sve naše svilarice, da bi proizvele svilu, trebale penjati u grane murve visoko na stablo. Prikupljale bi listiće u traverse, nikako ne bi lomile grane da ne ugroze plod kojeg se očekivalo čim završe s bubicama. Plod je trebao za ljude i životinju, naročito za prace (...)

Postoje bijele i crne murve

Migk/

Kad bi završilo s lišćem i bubicama, plodom i prascima, murva je postajala dnevni boravak ljetnog popodneva gdje bi se mladost skupljala. Pod tu krošnju sklanjali su se od ljetne žege u popodnevnim satima, kad su najstariji počivali, i tu su se družili, vezli, pjevušili, pleli sepete... Još je Vergilije za murvu rekao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme. Kad njen list dođe na veličinu uha od miša, s njom onda krenu i bubice, i toplina, i cijeli godišnji ciklus.

Murve (lat. Morus) su rod drveća i grmova koje naraste i do 15 metara, pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Listovi murve na grani su naizmjenični. Cvjetovi su jednodomni i dvodomni, pa postoje muške i ženske murve. Muški cvjetovi resaju dugim resama, a ženski kraćim, koji se poslije pretvara u plod.

 U Europu su uvezene zajedno sa svilcima početkom ove ere, premda su domaće drvo u svim ostalim područjima sjeverne polutke (...)

Murve su pred kućama u Konavlima bile bijele (lat. Morus alba) i crne (lat. Morus nigra). Bubice su više voljele bijele, a praci crne. Čovjeku je svaka draga.

Učenici 3. a razreda OŠ Gruda predstavili video o druženju s murvama i dudovim svilcima

Migk/

Lišće bijele murve najbolje je za svilce, premda će se u nestašici zadovoljiti i s crnim. Danas su se, osim bijele i crne murve, u Konavlima raširile i patuljaste francuske navrnute na crne, koje imaju ogroman list do 30 cm dužine i ukupnu veliku lisnu masu što je odlično za svilarstvo. Uz njih, novi nasadi su nam donijeli i one latinskog naziva Morus platanifolie koji ne rađaju, već samo listaju velikim čvrstim lišćem, što čini izvrstan hlad pa se sade po parkovima i uz ceste.

Murva je super stablo i super hrana. Njeni plodovi sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari. Velika  količina antioksidansa antocijanina prepoznata je u borbi protiv raka, sprječavanju starenja organizma i pomaže kod mnogih drugih bolesti. S murvom se liječi, a u liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.

Murve, osim svilaca, nemaju nametnike, rijetko se maćavaju, a dobro podnose kresanje i sječu u glavu, dobro se regeneriraju iz panja, pa ih možemo i orezivati svake godine ako ne želimo plod koji šporkava. Murva doživi visoku fizičku starost, pamti sve i priča generacijama koje dolaze. Njegujemo li murve u Konavlima, osiguravamo super hranu i činimo sreću generacijama koje dolaze, navode iz MiGK.