Zatoplilo more, pojavile se meduze. U akvatoriju Molunta, rijetki kupači su susreli desetak izdvojenih primjeraka i zaključili da je riječ o 'prethodnici' žarnjaka s kojima je bliski susret najbolje izbjegavati.
No, i među morskim klobucima nisu svi jednako 'peckavi', a i vrste variraju pa se odmah postavilo pitanje: koja je želatinozna gospođica doplutala do konavoskih obala.
- Mjehur joj je smećkast, velika je k'o manja šaka, na dnu ima pipke k'o male bradavice. Ovakvih lani nije bilo, a ni preklani – opisali su očevici izgled pridošlice koju je jedan od njih, gospar Andrija Grgurin iz Mikulčića snimio dok je lelujala Moluntom.
Kompas meduza
Tragom nalaza s terena, stručno pojašnjenje zatražili smo u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, gdje nam je više detalja rekla Ivona Onofri:
- Iz slike bih zaključila da se radi o vrsti iz roda Chrysaora. Za Sredozemno more karakteristična je vrsta Chrysaora hysoscella kod nas znana kao kompas meduza ili morska kopriva čiji se, najčešće pojedinačni, primjerci zabilježe duž obale u proljetnim mjesecima.
Doticaj s lovkama je neugodan i bolan pa svakako treba paziti, a ako do njega ipak dođe, zahvaćeno mjesto treba dobro isprati toplom vodom i ne trljati previše da ne dođe do još veće iritacije te eventualno nakon što se koža posuši tretirati nekom blagom kremom za opekotine. Tragovi kontakta s lovkama znaju biti dugotrajni, vidljivi ponekad i više mjeseci, ali u većini slučajeva prođu bez većih komplikacija – kaže nam Onofri.
Pratimo populaciju
- Dosad je u Sredozemnom moru iz roda Chrysaora bilježena jedino vrsta Chrysaora hysoscella, vrsta koja se rasprostire od Sjevernog mora, sjevernoistočnog Atlantika do Sredozemlja. Međutim, u znanstvenom članku 2019. opisan je primjerak vrste Chrysaora cf. achlyos u akvatoriju Grčke 2018. godine. To je vrsta uobičajeno zastupljena u sjeveroistočnom Pacifiku te je to ujedno bio prvi i za sada jedini nalaz za Sredozemno more. Također su je tada uslikali građani tako da je svaki nalaz tj. digitalno zabilježen prikaz od strane građana/čitatelja više nego dobrodošao - apelira znanstvenica.
U posljednja dva desetljeća postoje brojne inicijative i projekti koje potiču suradnju građana i znanstvenika u zajedničkom zabilježavanju eventualno novopridošlih vrsta kao i praćenju dinamike populacija želatinoznih organizama tipičnih za Sredozemno more, napominju iz Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.