S početkom uskrsnih blagdana već polako počinju gužve prema Crnoj Gori na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina. Najgore je bilo prošlog ljeta kada se znalo događati da kolone budu duge i po 4-5 kilometara, a na samom prijelazu granice čekalo se satima. To je stvaralo velike probleme Konavljanima koji su, zbog ovih gužvi, nerijetko kasnili na posao ili se satima vraćali kući. Ovaj problem s godinama je sve izraženiji zbog sve većeg broja radnika iz zapadnoeuropskih zemalja koji putuju u svoje matične države tijekom blagdana i godišnjih odmora, posebno u Albaniju i Kosovo.
Međutim, proteklog uskrsnog vikenda gužve su izostale, pa se na ulazu u Crnu Goru čekalo tek desetak minuta, što je iznenadilo mnoge. Pitali smo za ‘novu‘ situaciju konavoske taksiste koji često prevoze goste u susjednu državu. Potvrdili su nam kako na cesti nisu primijetili puno registracijskih oznaka iz zemalja iz kojih dolaze putnici koji koriste ove prijelaze, a i na granici se nije dugo čekalo.
Hoće li ovakvo stanje biti prisutno i tijekom ljetnih mjeseci teško je predvidjeti, ali kako nam je kazao crnogorski novinar Miroslav Marušić, došlo je do disperzije putnika koji su čekali u kilometarskim kolonama kako bi prešli hrvatsku granicu.
- Budući da je situacija iz godine u godinu postajala sve gora, mnogi su počeli pronalaziti druge alternativne pravce - kaže Marušić.
Razlog manjeg prolaska albanskih i kosovskih gastarbajtera kroz našu Županiju leži i u činjenici da je Srbija priznala kosovske registarske tablice od 1. siječnja 2024. godine. Nakon toga su uslijedile puno blaže pogranične kontrole, a put preko Srbije, autocestom do Niša pa preko Kraljeva do Kosova, postao je najbrži i najsigurniji pa ga i sve češće koriste.
Drugi pravac za radnike iz zapadnoeuropskih zemalja je preko graničnog prijelaza Bijača u Bosni i Hercegovini. Nakon što pređu Nova sela i GP Bijača idu preko Čapljine, Stoca, Bileće do graničnog prijelaza Vraćenovići i dalje prema Nikšiću, Podgorici do Albanije.
Poznati novinar i publicist Mustafa Canka vjeruje da će prijelaze preko Srbije više koristiti putnici koji idu prema Kosovu. "Albanija je jako povezana s Italijom, s aerodroma u Tirani prema Italiji ima 40 letova dnevno. Također je puno trajekata prema Anconi, Bariju, Brindisiju, pa bi i to mogao biti razlog nešto manjeg broja putnika. Treba imati u vidu da je u pitanju 6,5 milijuna ljudi. Kroz Hrvatsku se nekako i prođe, usko grlo je u Crnoj Gori, putna infrastruktura je jako loša, prolazi se kroz velike gradove, i kad se sve kumulativno zbroji, puno toga utječe na ove gužve. Puno se više putuje, mobilnost je veća nego ranije, pa se bojim da će biti gužve kao i prošle godine. Mora se bolje organizirati. Ja živim u Ulcinju, dnevno prođe ovuda i po 25 tisuća auta, ali se otvori granica i samo ide. Kod vas je problem Schengen pa su kontrole veće, a kod nas to ide mnogo lakše. Tako da tu treba naći mjeru tijekom kontrole. Kod nas se puno manje zadržavaju i ide puno brže", kaže Canka.
Kako bi što prije stigli do svojih matičnih zemalja, putnici koriste različite pravce, pokušavajući pomoću GPS-a pronaći što kraću i bržu relaciju. Međutim, nije uvijek sve išlo glatko. Crnogorski kolega Miroslav Marušić prisjeća se zgode od prošlog ljeta, kad su se dva stranca izgubila u Katunskoj nahiji blizu Cetinja. Potraga za makedonskim i albanskim državljaninom uspješno je okončana nakon dva sata. Njih dvojica su krenuli prema Dubrovniku, ali ih je navigacija odvela na zapušteni put koji se nije koristio posljednjih 20-30 godina. Vozili su oko 10 kilometara dok automobil nije stao zbog oštećene gume i razbijenog kartera, nakon čega su zatražili pomoć iz OKC-a. Srećom, brzo su ih pronašli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....