Stavljanje u funkciju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje hrane, ako ne radije, onda se pokazalo iznimno važnim u okolnostima globalne krize kao posljedice pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini. Dubrovačko-neretvanska županija ima potencijala, ali najveće prepreke su dugotrajni i iscrpljujući imovinskopravni postupci te okrupnjavanje zemljište. Najbolji primjer za to je Konavosko polje.
Općina Konavle je 2018. godine, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokrenula pilot projekt komasacije stotinjak hektara Konavoskog polja.
- Odredili smo katastarsku gromadu koju treba komasirati, to je uknjiženo na katastru i spušteno u zemljišno-knjižni odjel kako bi se označile granice. Sve smo radili s Hrvatskim vodama koje tu imaju kanale. Kad smo vidjeli da nam ide dobro, odlučili smo se ići u drugu fazu odnosno čitav obuhvat Konavoskog polja. Dok je prva faza obuhvatila 100-tinjak hektara,ove godine nas čeka izmjera oko 350 hektara zemlje. Konavosko polje se razlikuje od ostalih slučajeva u Hrvatskoj i nisam siguran da će novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, u čijoj izradi sam i ja dijelom sudjelovao, riješiti naše probleme zbog atipične komasacijske gromade. Ovdje se radi o rješavanju imovinsko-pravnih pitanja u smislu razvrgnuća zajednice više nego što se radi o komasaciji, jer imamo strahovito mnogo suvlasnika, čak oko 1.300. Neki od njih su vlasnici svega dva kvadrata i oni nam kasnije mogu pričinjati velike probleme – kaže Božo Lasić, načelnik Općine Konavle.
U tijeku je izrada idejnog projekta navodnjavanja polja kako bi se kasnije mogla provesti dioba. Svi kanali i ceste bit će u vlasništvu države, Općine i Županije. Prva faza pilot projekta je pokazala kako je država vlasnik oko 70 posto zemlje.
- Umjetno jezero za navodnjavanje Konavoskog polja bit će ujedno i zona rekreacije. Izrađuje se idejni projekt, u što su uključene Hrvatske vode koje financiraju 80 posto, a Dubrovačko-neretvanska županija daje 20 posto sredstava – kaže načelnik.
Polje je godinama bilo predmet sudskih postupaka radi povrata vlasništva. Neki suvlasnici u tih 450 hektara imaju svega dva kvadrata a drugi čitav hektar, uglavnom rascjepkanih parcela. Raspetljavanje imovinsko-pravnih poslova i okrupnjavanje je iznimno dugotrajan i mukotrpan posao, kaže konavoski načelnik, nezahvalan za prognoziranje roka okončanja.
-Započeo sam ovu priču, možda je završim a možda će netko drugi. Povratka nema. Problemi su mnogostruki. Pitanje je na što će pristati ljudi i hoće li država u konačnici pristati da se svi kanali i umjetno jezero na njezinu 'štetu' uknjiži. Tko razložno razmišlja, nada se da će oni to prihvatiti, ali u svome poslu nalazim da ono što je logično nije nužno i prihvaćeno. Najveća je šteta, naravno, što polje nije uređeno i privedeno svrsi – komentira Lasić.
Ministarstvo poljoprivrede puštanjem zakona o komasaciji u javno savjetovanje krajem prošle godine najavilo je kako se očekuje okrupnjavanje 18 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. I na kraju, kad sve završi, Konavle će se baviti pitanjem, hoće li imati tko obrađivati zemlju, kaže njihov načelnik.