Arhitekt Otto Barić o stanogradnji na Korčuli: Moj stav je nepromijenjen. Smatram da kvalitetan dio park šume Hober još ne treba urbanizirati

Nakon otvorenog pisma koje je korčulanskoj gradonačelnici Niki Silić Maroević jučer uputilo deset tamošnjih obitelji, nezadovoljnih što se novim Prostornim planom Grada Korčule ne bi mogli graditi stanovi, oglasio se i prozvani zagrebački arhitekt Otto Barić, član savjetodavnog tijela u izradi PP-a:

Predio predviđen za stambenu izgradnju na Korčuli

Investitori

- Prije nekoliko mjeseci gradonačelnica Korčule pitala me želim li se priključiti stručnom savjetu koji radi na trećim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Korčule. Pristao sam jer, iako mi je ured u Zagrebu, više od šest godina živim na Korčuli pa i mene muče urbanistički i komunalni problemi otoka. Jesenas me na kavi sreo jedan od investitora i pitao što mislim o lokaciji gradnje na području Svetog Nikole. Rekao sam da ću provjeriti i reći im ima li smisla. Naravno da se svaku lokaciju može urbanizirati, ali ostaje pitanje što od toga ima investitor, a što lokalna zajednica. Onda je tema izgradnje u veljači došla pred naš Savjet u kojemu su uz mene još četiri kvalitetne kolege iz Korčule. Ja sam u međuvremenu provjerio na terenu i zaključio da je posrijedi još uvijek kvalitetan dio park šume Hober. Mislim da Grad Korčula od proširenja gradnje tu neće dobiti ništa posebno i procijenio da još nije nužno proširenje u zonu park šume - kazao je Barić koji je u stambenoj zoni Dominče već bio angažiran na izgradnji pedesetak stanova za mlade:

- Nakon 40 godina iskustva u arhitektonskoj i urbanističkoj struci, ali i mog angažmana u Dominčama,  mogu reći da Grad Korčula ne bi imao koristi od investicije u prak šumi, a  tako misle i ostali članovi savjeta. Istina, mi smo stručno savjetodavno tijelo, a Grad Korčula, odnosno Gradsko vijeće donose konačnu odluku, no ja ne odstupam od stava da spomenuto područje još nije nužno urbanizirati. A oni žele urbanizirati cijeli potez šume. Prije 20 godina kupili su ga od Crkve kao negrađevinsko zemljište, no morali su biti svjesni da to zeleno područje u prostorno-planskoj dokumentaciji možda nikad neće postati žuto - istaknuo je Otto Barić i dodao kako na njega nije bilo nikakvih pritisaka od investitora:

Predio predviđen za stambenu izgradnju na Korčuli

Investitori

- Većinu njih osobno poznajem, nije bilo neugodnosti. Jedan investitor me kontaktirao nakon sastanka Savjeta održanog putem Zooma i pitao zašto sam promijenio stav i protivim se izgradnji. Rekao sam mu da je moj stav isti i da smatram kako u park šumi još ne treba graditi. Prozvan sam da sam projekt sličan korčulanskom imao u Cavtatu, no to nije točno. Bez obzira na sličnost pozicije i početnih pretpostavki, ta cavtatska zona bila je urbanizirana i vodila se kao stambena. A u prostornim planovima velika je razlika između zelenog i žutog - zaključio je zagrebački arhitekt.

Korčulanski investitori su, podsjetimo, zamjerili gradonačelnici Silić Maroević što je, kako su naveli, svoje izlaganje o prostornoj dokumentaciji svela uglavnom na obrazlaganje zašto na njihovu zemljištu (niti uz najveću predloženu zaštitu prostora, koja nikad prije nije provedena u Korčuli) neće biti dozvoljeno graditi.

- Vaši javno izneseni stavovi nas posebno žaloste jer se radi o prvom planu nakon skoro 20 godina u kojem postoji nesmetana mogućnost širenja građevinskog područja i razvitka Grada. Posebno nam smeta i to što nikada do sada nije bio slučaj da se ističe uloga tzv. savjetodavnog tijela u izradi Prostornog plana. Radi se, naime, o skupini stručnjaka odabranih po Vašem izboru, koja de jure nema nikakve ovlasti u donošenju prostornih planova. Zbog toga smatramo da Vam je savjetodavno tijelo poslužilo samo kao izlika da našim zahtjevima ne izađete ususret - negodovali su investitori.