U subotu je u krcatoj kino sali Centra za kulturu u Korčuli održano 17. izdanje klapskog susreta u čast omiljenog otočnog sveca. Ovogodišnje Martinovo lito oduševilo je organizacijski i pjevački, nastupili su aktualni pobjednici Omiškog festivala, jedna od najboljih ženskih klapa uopće, jedina istarska klapa ovjenčana omiškim zlatom te najbolje otočne klape.
To su redom klapa Bošket (M) iz Zagreba, Armorin (Ž) također iz Zagreba, Pinguentum (M) iz Buzeta dok su otočne klapske akrode branili Pulena (MJ), Sfida (MJ), KUD Ivo Lozica (MJ) i Moreška (Ž). Sv. Martina Korčulani slave jedinstvenim i različitim tradicijama, a jedna od njih je zasigurno susret Martinovo lito za kojeg u širem klapskom krugu malo tko ne zna budući da su na uvijek kreativno ukrašenoj pozornici kino sale Centra za kulturu u Korčuli, tijekom 17 godina, zapjevali gotovo svi klapski velikani, spomenut ćemo neke; Vinčace, Tragos, Kampaneli, Puntari, Šufit, Braciera, Cambi, Kaše, Kurjože, Orca, Luše, FA Linđo uz, naravno, domaće kultne klape poput Ošjaka, Kumpanja ili Arta...
Tijekom godina bilo je boljih i dobrih izdanja klapskog susreta Martinovo lito, no vizija umjetničkog direktora festivala, prof. Gorana Miloševića, klapskog voditelja i iskusnog pjevača, ostala je sačuvana. Ideja je bila u Korčulu dovesti najviše pet najboljih klapa koje će otpjevati po nekoliko pjesama, no otočne su klape ozbiljno shvatile pridjev najbolje pa su posljednjih godina marljivo skupljale brojne nagrade na omiškim i drugim pozornicama osiguravajući sebi pozivnicu za prestižni klapski susret. Rezultat je nešto više klapa, nešto kraći repertoar za svaku klapu, ali puno dobrog i kvalitetnog klapskog, a cappella undergrounda te popularne obrade za širu publiku u izvedbi vrhunskih pjevača.
„Ovo 17. Martinovo lito ispalo je taman onako kako je i zamišljeno, a zamišljeno je da bude odlično“, zaključio je prof. Milošević kroz smijeh – „Od prvog susreta do danas, ravnateljica Centra za kulturu Lana Filippi Brkić i ja trudimo se klapama osigurati što ugodniji boravak u Korčuli, ali i zadržati koncert na određenom nivou. Ispraksirali smo se godinama, pokušavao sam par sati prije koncerta pronaći potencijalnu grešku, nisam uspio“,.
Malo tko se neće složiti s prof. Miloševićem, 17. Martinovo lito ponudilo je najbolje i publici i izvođačima u prvom redu repertoarom i angažiranim izvedbama. Svaka je klapa na pozornici
uspjela dati sve od sebe, ističe prof. Milošević, prvenstveno zahvaljujući tehničaru zvuka, Ratku Kalogjeri s Radija Korčule koji je ove godine nadmašio sam sebe. Organizacijski je susret bio besprijekoran čemu svjedoče i zahvale klapa na društvenim mrežama i brojne vesele fotografije s Korčule. Uspješan koncert tek je pola posla, kvalitetni klapski after je druga polovica.
„Večera u Blue Baru bila je daleko iznad mojih očekivanja, klapski velikani počeli su pjevati kad su došli, a završili su u jutarnjim satima u KUD-u Moreška kad sam ih potjerao doma“, priznaje nam kroz smijeh – „Ne znam kako zahvaliti KUD-u Moreška na predivnom prostoru, klapi i moreškantima na domaćinstvu i gradonačelnici Korčule Niki Silić Maroević koja je bila uz nas fizički, psihički i financijski. Hvala i i TZG Korčule kao i DNŽ, ovo mi sve skupa daje snage razmišljati već od 18. susretu“, otkriva prof. Milošević.
Teško se oteti dojmu da je za otočni klapski procvat, pogotovo na istočnom dijelu Korčule, zaslužan i prof. Milošević koji je organiziranjem ozbiljnog i zahtjevnog klapskog događaja dugi niz godina, uz podršku korčulanskog Centra za kulturu i ravnateljice Filippi Brkić, podignuo ljestvicu više za sve one koji uživaju pjevajući klapske akorde. Otočna klapa koja je svojim radom, nastupima i nagradama zaslužila pozivnicu na Martinovo lito, s pripremama za susret započinje već na kraju (pre)duge i iscrpljujuće turističke sezone. Osim što žele domaćoj publici otpjevati novi, zanimljivi i ozbiljni repertoar, već unaprijed znaju da će pozornicu dijeliti s klapskim velikanima pa je ulog kudikamo još i veći. A poseban je izazov i zadovoljiti otočnu publiku, Festival dalmatinskih klapa u Omišu najvažnije je klapsko natjecanje u svijetu, s pravom ga možemo nazvati Olimpijskim klapskim igrama, no omiška je publika navikla na ponekad zahtjevne harmonije narodne, izvorne klapske pjesme. S druge strane, među publikom u Korčuli zaista ima takvih klapskih sladokusaca, ali i brojnih drugih kojima će koncert biti pretežak ako ga klape ne upotpune popularnim skladbama i obradama.
Prof. Milošević uspio je s godinama izbrusiti i izbalansirati tu krhku granicu te zadovoljiti svačije uho, no uspio je, što i sam priznaje, na Martinovoj pozornici angažirati klape da se dokazuju izvedbama, jednako domaće i gostujuće, što Martinovo lito svrstava u sam vrh klapskih susreta u Hrvatskoj.
Da nije tako, sigurno najbolje klape u Hrvata ne bi nastupile prošle subote u Korčuli, u prvom redu Armorin i Pinguentum, a Bošket se, kaže prof. Milošević, sam pozvao pa su ih morali prihvatiti. Šalu na stranu, klapa Bošket apsolutni je pobjednik Omiša u muškoj kategoriji i to dvije godine za redom što znači da su osvojili prvu nagradu publike i stručnog žirija. Iako pjevaju već desetak godina, posljednjih nekoliko postigli su prepoznatljivi retro zvuk starih
klapa s puno dinamike i muziciranja. Po prvi put u Korčuli nastupila je ženska klapa Armorin, jedna od najuspješnijih i najvažnijih ženskih klapa današnjice. Uskoro će proslaviti dugih 25 godina djelovanja tijekom kojih su samo na FDK u Omišu osvojile 19 nagrada od kojih je pet zlatnih stručnog žirija. Na krilima jedinstvenog prvog soprana, Pauline Đapo, Armorinke se ističu tehnikom pjevanja, snagom zvuka, rijetko kad doživljenom klapskom fuzijom i besprijekornom interpretacijom kako narodnih napjeva, tako i modernih skladbi. Zanimljivost je kako klapa Bošket i klapa Armorin imaju istog voditelja, Davora Capkovića.
Klapa Pinguentum iz Buzeta ostaje zapamćena kao pobjednik prvog omiškog Superfinala, a još su uvijek jedina istarska klapa ovjenčana Zlatnim štitom s povijesnim grbom grada Omiša. Uskoro će proslaviti 30 godina rada, a dio klapskog miljea Pinguentumu će zamjeriti kiruršku preciznost u pjevanju što svjedoči o zahtjevnosti omiške publike i svega onoga što nosi. Interpretacijski, Pinguentum je jedinstvena klapa koja se ne žuri završiti akord, koja će vam emociju ponuditi tek onda ako ste je voljni osjetiti i koju vrijedi poslušati uživo.
Osim tri gostujuće klape, otočnoj publici zapjevali su i domaćini koji su ove godine ostavili trag na omiškoj pozornici. Mješovita klapa KUD Ivo Lozica iz Lumbarde osvojila je Večer mješovitih klapa FDK u Omišu prvenstveno zanimljivim repertoarom, izvrsnim pjevačkim umijećem prvog soprana Anamarije Milina i muškog dijela klape kojeg uglavnom čine prekaljeni i dugogodišnji klapski pjevači. Iako klapa službeno nema voditelja, izborom pjesama i izvedbom otkriva se nedvosmisleni i unikatni potpis glasovitog tenora Roka Radovana. Drugo mjesto na istoj Večeri mješovitih klapa osvojila je klapa Sfida, svim otočanima srcu prirasli projekt voditeljice Josipe Favro Kurtović, inače dugogodišnjeg klapskog drugog alta, koja je s gotovo istom postavom dva puta osvojila Dječji Omiš, da bi se više nego uspješno okušala i u seniorskoj konkurenciji. Iako su članovi Sfide djeca i mladi, iznenadit će vas zrelost njihove interpretacije, stabilnost zvuka, raskošna boja kao i tehnike pjevanja i dinamike. Klapa Pulena jedna je od najuspješnijih i najdugovječnijih otočnih klapa i gotovo cjeloživotni projekt prof. Velebita Veršića, klapskog voditelja i nekadašnjeg člana stručnog žirija FDK u Omišu. Dok je muški dio klape godinama ostao gotovo nepromijenjen, ženski sopran doživio je nekoliko izdanja, a Veršićevu lađu trenutačno predvodi simpatična Lucija Franić čija je pomalo muška boja dosegnula pjevačku zrelost. Domaćini u pravom smislu riječi bile su članice ženske klape Moreška koja djeluje pri istoimenom KUD-u pod vodstvom prof. Miloševića.
„Oduševilo nas je vrhunsko pjevanje klapskih velikana, ali i njihova opuštenost, prijateljska atmosfera, želja za dolaskom. Naše klape ovaj susret doživljavaju puno ozbiljnije od ostalih, zapravo kao pripremu za Omiš. Uče se nove pjesme, prove traju dva mjeseca bez pauze i euforija je na vrhuncu. Sfida, Moreška, Pulena i Ivo Lozica pokazale su kakvo blago imamo! I
ne samo to! Dječja klapa Reversun upravo bira repertoar za Dječji Omiš, ako dalje nastavimo na ovaj način, zajedničkim snagama, čuvati klapsko pjevanje, iskreno ne vidim gdje nam je kraj“, zaključio je prof. Milošević.
Koncert je završen zajedničkom izvedbom tradicionalne korčulanske kolende sv. Martinu, a na retoričko pitanje s kraja kolende „Hoćemo li čekat‘?“ odgovaramo da hoćemo, 18. Martinovo lito i to s nestrpljenjem.
Dora Lozica FOTO: Andro Tasovac (CZK)