Korčulani i Lastovci zbog velike temperature vikendima moraju na kopno, djeca im se rađaju u rodilištima diljem Hrvatske, a nerijetko i u helikoperima ili vozilima Hitne pomoći

Zdravstvena skrb na otocima gorući je problem Hrvatske. Organizirati kvalitetnu skrb na izoliranom području koje je i do 200 kilometara udaljeno od najbliže bolnice, još pritom treba preći i morski kanal, projekt je koji obuhvaća mnoge stavke i koji bi se trebao razvijati godinama. Poznata je stvar kako otočani za slomljeni prst moraju u OB Dubrovnik, za veliku temperaturu vikendima također kao i za intravenozni antibiotik, djeca se rađaju u rodilištima diljem Hrvatske, a nerijetko i u tranzitu do bolnice, a svaki ozbiljniji pregled nas košta put i jedan cijeli radni dan, ponekad i dva. Zavirili smo u Domove zdravlja u Korčuli i Veloj Luci kako bi doznali najveće izazove i probleme organizacije zdravstvene skrbi na otocima.

Dom zdravlja u Korčuli obuhvaća područje Smokvice, Grada Korčule od Čare do Korčule, Orebića, Trpnja i Kune na Pelješcu. Zaposleno je ukupno 85 medicinskih djelatnika uz privatne ordinacije koje su u zakupu prostora, radi 12 ordinacija obiteljske medicine od kojih je 7 u Korčuli. Već deset godina ustanovom upravlja specijalist radiologije i subspecijalist ultrazvuka dr. Sebastijan Fabris.

Uz osnovne usluge zdravstvene skrbi, Dom zdravlja u Korčuli nudi i neke dodatne kako bi otočani što rjeđe morali s otoka u veće bolničke centre na preglede. Jednom mjesečno u DZ Korčula dolazi kirurg dr. Varela koji obavlja kirurške i postoperativne preglede, ali i manje kirurške zahvate koji nisu komplicirani. Urolog dr. Šimunović dolazi dva put mjesečno, a ugovorom korčulanski DZ pokriva urologom i Dom zdravlja Ante Franulović u Veloj Luci. Dva put mjesečno u Korčulu dolazi ineurolog dr. Jurišić kao i dermatologinja dr. Varela. Za te usluge financijska sredstva osiguravaju se ugovorom s HZZO ili ih osigurava DZ Korčula uz pomoć jedinica lokalne samouprave. U DZ Korčula radi i odjel za hemodijalizu koji trenutno ima 8 pacijenata, a nudi se i pedijatrija, tri dentalne ordinacije, ortodont, rendgen, citologija, fizijatar i dva opća internista. Osim toga, u sklopu Doma zdravlja provodi se i palijativna skrb i zdravstvena njega pacijenata, a trenutno su dvije doktorice na specijalizaciji za ginekologiju i dermatologiju. Jedna se financira sredstvima iz EU fondova, a drugu financira Dubrovačko-neretvanska županija.

Dom zdravlja Korčula

Dora Lozica

Jedan od većih problema je Medicinsko biokemijski laboratorij koji s pacijentima odrađuje izvrstan posao, ali ne radi vikendom pa otočani često od petka do ponedjeljka ne znaju o kakvoj se infekciji radi. Osim toga, laboratorij je privatan u zakupu prostora, a nositeljici tima Jasminki Violić, mag.med. biochem. spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine, bliži se mirovina dok trenutno nema doktora na specijalizaciji koji bi preuzeo laboratorij.

Tu uskače Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Ispostava Korčula. Vrijedan i profesionalan kolektiv od 5 liječnika, 5 medicinskih sestara i 5 vozača saniteta vodi dr. Anela Martić, vikendima često odrađuju poslove obiteljske medicine, pedijatrije, a ponekad i porađaju. Zahvaljujući donacijama građana i Lige protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet kupljen je aparat pomoću kojeg se brzom analizom krvi utvđuje radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali te koliki je intezitet upale, odnosno zahtjeva li daljnje liječenje. Nevjerojatno je, ali istinito, da država ne osigurava niti reagense za taj aparat pa se voditeljica snalazi na razne načine kako bi građanima osigurala primarnu zdravstvenu zaštitu. Dr. Martić ističe gradonačelnicu Korčule Niku Silić Maroević koja je prepoznala potrebe Hitne medicinske službe u Korčuli kao prioritet, Aminess Hotele i Županijsku lučku upravu na čelu s ravnateljem Tvrdeićem koji donacijama osiguravaju reagense.

"Najveći je izazov održati kvalitetu zdravstvene zaštite i unaprijediti je. Česte promjene zakona i uvjeta poslovanja kao i normativa također je jako teško pratiti. Nisam nezadovoljan radom Doma zdravlja u Korčuli, 10 godina na rukovodećoj poziciji je proletjelo, iako je ponekad teško, nisam požalio što sam se upustio u to", zaključuje dr. Fabris.

Na zapadnoj strani otoka nešto drugačija priča, Dom zdravlja Ante Franulović iz Vele Luke ima novog ravnatelja imenovanog u studenom prošle godine. Jurica Petković nije medicinski djelatnik, već magistar politologije i forenzike, a svoj posao smatra odgovornim i izazovnim. Dom zdravlja Ante Franulović obuhvaća područje Čare, Blata, Vele Luke i cijelog Lastova, trenutno broji 44 zaposlena medicinska djelatnika, te 9 ordinacija obiteljske medicine. Na mjesečnoj bazi u Velu Luku dolazi dermatolog, urolog, usluge ginekologa osigurava Lige protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet, a imaju i ortopeda. Medicinsko biokemijski laboratorij u Veloj Luci je također privatni, a za razliku od korčulanskog, radi i ujutro i poslijepodne kao i vikendima. Općine Blato i Vela Luka sufinanciraju primalju, specijalista radiologa, laboratorij, urologa i dermatologa.

Dom zdravlja Vela Luka

Dora Lozica

Najveći problem DZ Ante Franulović su ginekolog i pedijatar. Budući da nemaju ginekologa, ginekološka ordinacija se otvara dva puta tjedno, a ginekolog dr. Kristo Cebalo dolazi iz Korčule. To znači da jedan ginekolog pokriva područje od Vele Luke pa sve do Stona koje broji oko 10 tisuća žena, na tom se području godišnje rodi na stotine djece, a najbliže rodilište u Općoj bolnici u Dubrovniku udaljeno je oko 150 kilometara.

Od 2018. godine DZ Ante Franulović zatvara i pedijatrijsku ordinaciju, pedijatrica je odlučila nastaviti raditi u Dubrovniku. Već više od četiri godine predškolsku djecu kao i male bebe liječe doktori opće prakse u obiteljskim medicinama, bivša pedrijatrijska ambulanta nekoliko dana tjedno otvori vrata u Veloj Luci i Blatu, a dežurni doktori koji nisu specijalisti pedijatri primaju male pacijente. Nije idealno, kaže ravnatelj Petković, ali trenutno je jedini način koji im je na raspolaganju. DZ Ante Franulović nekoliko je puta raspisivao natječaj za ginekologa i pedijatra nudeći vrlo dobre uvjete i smještaj, no za sad se niti jedan doktor nije odvažio doći raditi i živjeti na otoku.

"Nažalost ginekolog i pedijatar nisu u Nacionalnom planu specijalizacija za naredni period od pet godina u kontekstu DZ Ante Franulović. Imamo problem i s oftamologom, jedinim na otoku, i medicinom rada, liječnici uskoro idu u mirovinu. Prijavit ćemo te četiri specijalizacije na Nacionalni plan, to je preduvjet, a onda ćemo vidjeti hoće li se koji mladi liječnik javiti na natječaj za specijalizaciju", ističe ravnatelj Petković.

Lastovo

Bozidar Vukicevic/Cropix

Kao i u svakoj priči kad je život na otoku u pitanju, Lastovo uvijek izvuče najdeblji kraj. DZ Ante Franulović u Lastovu ima tek dvije ordinacije obiteljske medicine, dentalnu ordinaciju, sanitet i patronažnu djelatnost. Ginekologa i pedijatra uopće nemaju, a nemaju ni gostovanja specijalista, za svaki ozbiljniji pregled putuju na Korčulu, u Dubrovnik ili Split.