Kao plod stručne suradnje više dalmatinskih znanstvenika iz više institucija i muzeja te stručnjaka specijaliziranih tvrtki, na dva podmorska lokaliteta otoka Korčule arheološkim su istraživanjima otkriveni su ostaci dvaju prometnica. Za onu čiji su ostaci otkriveni u podmorju potopljenog neolitičkog korčulanskog lokaliteta Soline koji se nalazi između Korčule i Lumbarde, arheolozi su na dubini između 4 i 5 metara, ispod naslaga morskog mulja pronašli ostatke koji su i njih iznenadili.
-Naime, ispod morskog mulja je otkrivena cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje Hvarske kulture s obalom otoka Korčule. Radi se o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio prometne komunikacije široke četiri metra, koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom. Radiokarbonskom analizom očuvanog drva koje je pronađeno u prošloj kampanji, cjelokupno je naselje datirano u razdoblje oko 4900 godina prije Krista, ali je utvrđeno kako su ljudi tom prometnicom hodali i prije gotovo 7000 godina!- priča nam voditelj spomenutog arheološkog istraživanja dr. sc. Mate Parica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Inače, u istraživanju je s istog odjela zadarskog Sveučilišta sudjelovala i Katarina Batur, a njima uz dubrovački podmorski arheolog, speleolog i profesionalni ronilac dr.sc. Domagoj Perkić iz ”Dubrovačkih muzeja”, Ivan Šuta i Vedran Katavić iz ”Muzeja grada Kaštela”, Marta Kalebota iz Gradskog muzeja Korčule, Eduard Visković iz hvarske tvrtke za kopnena i podvodna arheo-istraživanja ”Kantharos” te Dalibor Čosovića iz ronilačkog centra ”Lumbarda Blue”.
Istovremeno je, roneći u podmorju zapadnog dijela otoka Korčule, arheološki tim obavio pregled središnjeg dijela uvale Gradine, nedaleko Vela Luke. Na opće oduševljenje, na 4 do 5 metara dubine utvrdili su postojanje gotovo istovjetnog naselja kao i na Solinama. Recimo i to kako su na lokalitetu Gradine pronađeni neolitički artefakti poput kremenih sječiva i kamenih sjekira, kao i ulomci žrvnjeva:
-Oba se lokaliteta potopljena i zbog utjecaja globalnog podizanja morske razine nalaze se na približno jednakoj dubini, kojoj pojavi i danas svjedočimo. Istraživanja je omogućilo zadarsko Sveučilište, a odlučni smo daljnja istraživanja nastaviti već iduće godine. Inače, često su u sklopu tih istraživanja uključeni i neki od studenata kojima je praktična prilika da vide ono što teoretski ne mogu jednako tako kvalitetno spoznati kao tijekom podmorskih istraživanja- rekao nam je dr.sc. Parica osvrnuvši se istodobno i na aktualne klimatske promjene te dodao:
-Ovi nam potopljeni lokaliteti govore kako postoji velika mogućnost da je ovaj tip naselja bio redovna pojava u vremenu neolitika. Međutim, porast morske razine sakrio ih je od ranijeg pronalaska, a detaljnijim pregledom podmorja moguće da u budućnosti pronađemo nekolicinu novih prapovijesnih naselja u podmorju naše obale.