Uvezeni iz Azije, preko Španjolske
- Kao što je Covid-19 opasan za ljude, tako su palmin drvotoč i crvena palmina pipa opasni za biljke. Kao i koronavirus, uvezeni su iz Azije, preko Španjolske u Hrvatsku sumnjivim certifikatima. Kad jednom uđu u palmu, ostaju tamo godinama, hrane se dok se palma ne osuši. Radi se o velikim i vizualno prekrasnim insektima, drvotoč je divan leptir - objašnjavao nam je još prije nekoliko mjeseci Milan Vojinović, dugogodišnji član ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske i dipl. ing. šumarstva, poznato ime i lice kad je u pitanju istraživanje i očuvanje otočne prirodne raznolikosti.
Otočnim palmama prijeti ozbiljna ugroza i nesretan scenarij, kaže nam Vojinović. Palma nije stablo, kaže, iako izraste u visinu, bliža je travama, nema grane, već listove, a njezino deblo nema godove, puna je sokova i primamljiv izvor hrane. Insekti se mogu primijetiti u palmi već nekoliko mjeseci nakon zaraze, u kruni se uočava pilotina, no najčešće se primijete kad već krene sušenje i otpadanje listova, odnosno kad zaraza već uzme maha. Paralelu s Covidom-19, kad su u pitanju palme, lako je povući. Činjenica je da se u prirodi nešto događa, ističe Vojinović, a virus nam je pokazao da značajno moramo promijeniti strategiju života.
- Možete donijeti štetnika iz primjerice Čilea brodom ili avionom, ali neće preživjeti ako mu uvjeti nisu dobri. Međutim, uvjeti se mijenjaju, imamo sve manje hladnih sati godišnje što omogućava vrstama koje su bile granične da postanu stalne i čine sve veću štetu. Drvotoč i pipa bili su karantenski štetnici, kao što je bio i Covid, ali su se razvili u gospodarske štetnike pandemijskog značaja i sad vrijede druga pravila. Nećemo izolirati pojedinu palmu, već treba utvrđivati epidemiološku vezu- objasnio je Vojinović.
Kvadrat palme 100 eura
Epidemiološka veza odvela nas je u Lumbardu gdje je do sad zabilježeno najviše slučajeva zaraze, njih sedam. Svi su slučajevi bili na privatnim parcelama na koje jedinica lokalne samouprave ne može ući bez dozvole vlasnika, ali mora upozoriti vlasnika o čemu se radi i kakav je protokol. Ukratko, ako je palma posječena, treba se javiti nadležnom vatrogasnom zapovjedniku, zaraženu palmu odnijeti na dogovorenu lokaciju i zapaliti u suradnji s vatrogascima poput opasnog biootpada. Procjenjuje se da je u gradu Korčuli oko 107 palmi.
Kvadratni metar palme košta oko 100 eura, pa usahnu li korčulanske palme radi se o milijun eura štete. Tu su i palme na privatnim parcelama koje su također ugrožene zarazom. Zato su djelatnici KTD-a Hober prije nekoliko mjeseci postavili zelene injektore putem kojih se u palmu ubacuje kemijsko sredstvo. Ipak, Vojinović upozorava na najučinkovitije metode. - Kao član ADIPA-e, udruge koja je orijentirana prema činjenicama, iznosim korisne informacije kako bi usmjerio javnost. U konzultaciji s kolegama šumarima koji su na terenu s komercijalnim sredstvima raznih proizvođača, uočio sam nekoliko metoda spašavanja palmi, a jednu mogu i preporučiti. Slična je injektiranju, ali bez otvorene rane kroz koju ulazu i drugi patogeni.
Tu metodu koriste i Španjolci kod kojih je zaraza štetnicima i počela. Osim toga, najugroženiji dio palme je terminalni pup na vrhu, kad je on probijen palma je gotova. Da bi sredstvo došlo do vrha treba ga aplicirati pod određenim tlakom, ali i dozu treba prilagođavati situaciji na terenu. Jedna strategija koje se provede, ne ponavlja se još jednom iste godine- zabrinut je Vojinović. I I dok se korčulanske se palme liječe, što nije slučaj s ostalim palmama na otoku, pa je njihova sudbina za sad neizvjesna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....