StoryEditorOCM
KorčulaObredni kruh

Ne zna se kad je lumblija stigla na otok, no do danas je simbol Svi svetih na Korčuli. Imamo recept star 200 godina!

Piše Dora Lozica
31. listopada 2024. - 07:27

Blaćani i Velolučani su bili dovoljno mudri da svoj jedinstveni, tradicionalni proizvod zaštite, a onda i prezentiraju svake godine tijekom listopada fantastičnim programima. Lumblija, slatki, obredni kruh jedinstvenog okusa, danas može pohvaliti zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) iz 2021. godine, 2022. u Službenom listu Europske unije objavljena je Uredba o upisu naziva “lumblija” u registar zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP/PGI), čime je završen postupak registracije, a naziv “lumblija” zaštićen na cijelom području Europske unije.

Prati je legenda

Ako pitate Blaćane i Lučane kako je lumblija stigla na otok, dobit ćete različite odgovore. Blaćani čuvaju tradicionalni recept star više od 200 godina. Nastanak blatske lumblije prati legenda, divna ljubavna priča koja seže u doba Napoleona kad je otok bio pod vlašću francuske vojske. Devet godina francuske vladavine bilo je dovoljno za mnoge ljubavi, a posebno je ostala zapamćena ona između francuskog vojnika pekara i mlade Blajke. Završetak okupacije značio je i kraj njihove ljubavi, a na rastanku vojnik je djevojki poklonio kolač izgovarajući “n’oublie pas”, što na francuskom znači “ne zaboravi me”. Djevojka ga je zadržala u sjećanju tako što je nastavila pripremati kolač dok su njegove francuske riječi s vremenom pretvorene u naziv lumblija.

I Lučani imaju svoju legendu koja seže u vrijeme bitke Marka Pola u 13. stoljeću. Nakon što su se pokraj Korčule sukobile mletačka i genoveška flota, navodno je zapisano kako su se tri galije po povratku iz bitke sakrile u duboku uvalu s tri izvora gdje ih je nekolicina lokalnog stanovništva opskrbila svježom vodom i mirišljavim kruhom. Vela Luka je zaista vrlo duboka uvala i ima tri izvora, a mirišljavi kruh je sigurno lumblija, tvrde Lučani, budući da je poznato kako se lumblija nosila na brodove jer dugo traje.

image
Domagoj Miletic/

Povijesni izvori kažu kako je lumblija nekoć bila prisutna diljem Mediterana i zvala se oblija, prema obliku kolača. I dok je običaj s vremenom svugdje nestao, na zapadnom dijelu Korčule se zadržao. Ne zna se točno kad je lumblija stigla na otok, no sigurno se može svrstati u kontekst svisvetskih običaja koje je katolička crkva uvela u 7. stoljeću. Lumblija, kao obredni kruh koji se u prošlosti poklanjao kumovima i starijim članovima obitelji, ima sličnosti s lojenicom karakterističnoj za istočni dio otoka, a i datumi se gotovo preklapaju jer se lumblija vezuje za kraj listopada, a lojenica za blagdan sv. Martina, početkom studenoga. U prošlosti se govorilo kako je blagdan Svih Svetih prvi Božić.

Dani i stajuni

Dani lumblije, okusi i mirisi zavičaja – u Blatu će Dani lumblije trajati sve do početka prosinca, organiziraju čak četiri radionice izrade tradicionalnog kolača koje će održati blatski OPG-ovi i obrti, odnosno vješte slastičarke. Ono po čemu je blatska manifestacija posebna jesu čak tri centralna i svečana događaja u Gradskom parku Blato, od kojih je jedan održan prošle subote okupivši orgomran broj posjetitelja, s kulturnim programom i degustacijom, tijekom kojih se predstavljaju izlagači s cijelog otoka i poluotoka! Od tradicionalnih kolača i slastica, tradicionalnih jela s drugog kraja otoka poput žrnovskih makaruna, vina, ulja, rukotvorina, muzike, druženja i zabave, nema čega nema!

image

Lumblije se uče mijesiti od malih nogu

Anđela Ščepanović/

Stajun od lumblije – u Veloj Luci program je sadržajno više fokusiran na mlađe generacije kako bi lumbliju naučili pripremati, a tako i čuvati za one buduće. Radionice izrade održane su u vrtiću, u osnovnoj i srednjoj školi, u Narodnoj knjižnici Šime Vučetić organizirana je i likovna radionica naziva Lumblija kroz oči djeteta, a posebno nas je oduševio kulinarski kviz na temu lumblije u popularnom okupljalištu otočne pub-kviz scene, u Caffe baru Bobovišća. Ne smijemo zaboraviti ni edukativno-literarni dio, poznata otočna slastičarka Franica Tasovac predstavila je svoje kuharice Slatka Korčula i Slatka Hrvatska, a Kruno Filipović, predavač na Londonskoj vinskoj školi i poznati zaljubljenik u vina, također Korčulanin, održao je zanimljivo predavanje o izradi i upotrebi varenika u kuhinji te njegovom sljubljivanju s vinima. Centralno događanje održano je prošlog petka, a ovogodišnju titulu Zlatna lumblija ponijeli su slastičari veloluške srednje škole. Bitno je istaknuti da se za Zlatnu lumbliju nadmetao veliki broj natjecatelja sa cijelog otoka pa čak i iz Sarajeva!

image

Složne ruke pripremaju tijesto

Anđela Ščepanović/

Recept za lumbliju više nije tajna

Na Korčuli mnogi rado podijele recept za tradicionalnu deliciju uz blagdan Svih svetih, pa vam je i mi otkrivamo. Evo kako se priprema:

Sastojci: 1500 g brašna, 2 kocke kvasca, 300 g šećera, 1,5 dl mlijeka, 3 vrećice vanilin šećera, 250 g maslaca, 1 dl maslinovog ulja, 100 g nasjeckanih prženih badema, 100 g nasjekanih oraha, 100 g grožđica namočenih u vareniku ili prošeku, mljeveni muškatni orašćić, klinčić i cimet, anis, naribana limunova i narančina korica, malo soli.

Priprema: U mlako mlijeko umiješajte kvasac s malo šećera i brašna. S ostatkom brašna na suho pomiješajte ostatak šećera, začina, nasjeckane bademe i ocijeđene grožđice. Dodajte dignuti kvasac i zamijesite tijesto. Kad tijesto naraste, podijelite ga na četiri-pet okruglih kruščića i posložite u namašćeni lim za pečenje. Pecite ih na 150 – 180 °C, ovisno o temperaturi, 40 – 60 minuta. Pečene lumblije prije nego što se potpuno ohlade premažite varenikom, prošekom, lozovačom ili rumom i pospite šećerom.

22. prosinac 2024 12:18