Sanirani ispusti Puntin i Dominče, uskoro započinje sanacija Ulice sv. Barbare

„Minimum civilizacijskog dosega je ostvaren“

Nakon što je dva puta u kolovozu prošle godine na plaži Ispod zidinu u Korčuli Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije nakon uzorkovanja mora zabranio kupanje jer su analize prelazile granične vrijednosti za mikrobiološki pokazatelj Escherichia coli, gradonačelnica Nika Silić Maroević najavila je sanaciju spornih ispusta koja je uspješno privedena kraju.

Uzorkovanje Zavoda potaknule su prijave građana da u moru plutaju fekalije i to usred turističke sezone. Radi se o dva sporna ispusta na Puntinu i Dominču, nakon dugog niza godina nebrige i gotovo nikakvog ulaganja u sustav odvodnje, tijekom ljetnih mjeseci kad turisti nahrupe, sustav postaje preopterećen, a višak izlazi na površinu. Cijev na Puntinu je oštetio kurenat i sidrenje velikih kruzera, nakon mnogobrojnih sanacija ostala je kratka, a isti je problem i na Dominču. Ogorčenje situacijom gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević nije skrivala, još je u kolovozu najavila sanaciju ispusta iako se radi o velikom financijskom trošku te proračunskim godinama koje nisu idealne za ovakve investicije. Obećano, napravljeno, ispusti su sanirani, Puntin i Dominče dočekat će novu turističku sezonu spremni, a društvene mreže ove godine neće preplaviti fotografije i videa plutajućih fekalija.

„Minimum civilizacijskog dosega je ostvaren. Prema dogovoru s KTD-om Hober koji trenutno upravlja odvodnjom i NPKLM Vodovodom koji će tu ulogu preuzeti, dogovorili smo sanaciju ispusta Puntin i Dominče, sanacija je dovršena. Problem je što cijevi nisu bile dovoljno duboko, produžili smo ih tako da je krajnja točka ispusta sad na dubini većoj od 24 metra. Radove je izvela tvrtka Krka Sub Maris iz Splita specijalizirana za podmorske radove, ukupne vrijednosti 100 tisuća eura plus PDV. Tih 100 tisuća eura podijelit ćemo međusobno, 50 posto platit će Grad Korčula, 25 posto Hober te 25 posto Vodovod pri preuzimanju odvodnje“, najavila je gradonačelnica.

Ako se pitate tko je u Korčuli zadužen za odvodnju, a tko preuzima, vratimo se nekoliko godina unatrag. Godinama je za odvodnju u Gradu Korčuli bila zadužena tvrtka Hober Odvodnja d.o.o. osnovana 2014. godine. Hober Odvodnja je fiktivna firma ugašena u svibnju 2021. godine koja nikad nije imala transakcije sredstava niti zaposlenih, a direktor je bio isti kao i KTD Hober. Nakon što je Hober Odvodnja ugašena, a prema hrvatskim zakonima odvodnju moraju preuzeti tvrtke koje nude i vodoopskrbu, odvodnja je trebala pripasti NPKLM Vodovodu, ali to se još uvijek nije dogodilo. Odvodnju preuzima KTD Hober dok to ne napravi NPKLM koji će pristati na preuzimanje tek pod određenim uvjetima. Kako je još u kolovozu prošle godine istaknuo direktor Vodovoda Jakov Belić, NPKLM se bori s nizom problema zbog rapidnih i nevjerojatno velikih rasta cijena struje, potpuno nefunkcionalna mreža odvodnje koja iziskuje milijunska ulaganja samo je dodatni uteg. S gradonačelnicom je dogovoreno da će preuzeti odvodnju ako zajedničkim financijskim sredstvima saniraju dva sporna ispusta, ali i Ulicu sv. Barbare iza hotela Korčule u kojoj se kanalizacija miješa s oborinskim vodama pa izbijaju na šahtove te fekalije izlaze na ulicu. Kako je najavila gradonačelnica Silić Maroević, uskoro se kreće u sanaciju sv. Barbare, a onda će svi uvjeti za preuzimanje odvodnje biti ispunjeni.

„Zadovoljan sam kako su sanirani ispusti, pogledao sam snimke, dobro je napravljeno, ti će ispustiti izdržati više sezona. Ako do sezone bude sanirana Ulica sv. Barbare, mi smo u lipnju spremni preuzeti sustav odvodnje, naravno, ako tako odluči Skupština. Morali smo pristupiti sanaciji ispusta iako će se taj sistem napustiti jednom kad bude gotova aglomeracija“, objasnio nam je Jakov Belić.

Kao što je Belić najavio, sve će te probleme jednog dana riješiti projekt aglomeracije, novi, moderni i poboljšani sustav vodno-komunalne infrastrukture, no to se neće realizirati uskoro. Aglomeracija Korčula te usporedno Aglomeracija Lumbarda, ogromni su projekt koji će se raditi godinama. Kako doznajemo od direktora Belića, u tijeku je dobivanje brojnih dozvola, a radovi će možda započeti 2024. ili kasnije i trajat će nekoliko godina. Nije još definirana ni cijena mega-kapitalnog projekta kao ni model financiranja. Hrvatska je prema obavezana Europske unije trebala napraviti znatan iskorak po pitanju rješavanja problema javne odvodnje, odnosno kanalizacijskih sustava, do kraja ožujka 2023. godine, no ti su rokovi očito produženi do daljnjega.

- Projekt ide svojim tijekom, trenutno se vrše ispitivanja tla u Strećici na predjelu gdje će biti uređaj za pročišćavanje. Čeka nas apliciranje na fondove Europske unije, ne znamo još hoćemo li prijaviti cjelokupni projekt ili po fazama, da bi ga prijavili u komadu trebaju nam sve dozvole, a ima ih jako puno. Osim toga, govorimo o prilično velikim iznosima, samo projektna i studijska dokumentacija za Korčulu košta više od 990 tisuća eura, a za Lumbardu više od 500 tisuća. Tržište i cijene je nemoguće pratiti, koliko projekt košta znat ćemo tek kad se raspišu natječaji i kad dobijemo ponude“, priznaje Belić, ističući kako su Hrvatske vode osigurale manja financijska sredstva od očekivanog za projektiranje pojedinih faza projekta zbog čega im je upućen zahtjev za dodatnim sredstvima.

Aglomeracija Korčula prošle je godine procijenjena na više od 34 milijuna eura, a Lumbarda na više od 13 milijuna, danas je iznos vjerojatno veći. EU fondovi na koje će aplicirati predviđaju sufinanciranje aglomeracija s 85 posto sredstava, 15 posto država je rasporedila na dva jednaka dijela, 7,5 posto Hrvatskim vodama, a preostalu polovicu jedinicama lokalne samouprave. U odnosu na visinu proračuna, Korčula će još i moći sufinancirati svoj dio, ostaje pitanje kako će taj trošak podnijeti male općine poput Lumbarde. Dok aglomeracije, jednom u budućnosti, ne budu završene, stari, nefunkcionalni i preopterećeni kanalizacijski sustavi na otoku sanirat će se ad hoc zahvatima i novcima koji se bacaju u vjetar kako nam voda, ili bolje rečeno fekalije, ne bi ponovno došle do grla.