Rođenje blizanaca u ranim društvima uvijek se smatralo iznimnim događajem, ili kao loše znamenje ili kao božanski dar. Sukladno tomu, blizanci su bili ili prijetnja društvu ili njegovi spasitelji. O blizancima u mitologiji na svoj je način progovorila kustosica Arheološkog muzeja Narona Sanda Viskić kroz izložbu "Mitološki blizanci u Naroni", koja se može pogledati u Arheološkom muzeju Narone do 18. kolovoza.
Odnosi među blizancima mogu varirati od ljutog neprijateljstva do idealne bratske i sestrinske ljubavi, te ih je zbog toga teško smjestiti u jednu kategoriju, što ponajbolje zna autorica Viskić, koja je, kako kaže, "imala sreću roditi se kao jedna od blizanki".
– Nas dvije se još uvijek sporimo oko toga koja je od nas Heraklo, a koja Ifiklo – dodaje u šali.
Blizanci se u Arheološkom muzeju Narona javljaju u paru ili pojedinačno na raznim predmetima i spomenicima, a svi oni sretnim spletom okolnosti dijele skladan i prisan odnos. Oni su Kastor i Poluks, Artemida i Apolon, Heraklo i Ifiklo, Izida i Serapis.
Zbog svoje dvojne prirode blizanci postaju zaštitnici onih životnih situacija koje mogu u bilo kojem trenutku krenuti po zlu, odnosno koje se nalaze iznad ljudske kontrole djelovanja. Glavna područja njihove zaštite su: pomoć kod rođenja koje je bilo veoma rizično, a kod kojeg su štitili i majku i dijete, u bolesti za koju se smatralo da dolazi božjom kaznom za ljudske grijehe, kod putovanja koje je također pratila opasnost, bilo ljudskog faktora (razbojnici) ili prirodnim okolnostima (oluje na moru), u politici, kod prijenosa vlasti na carske nasljednike te u zagrobnom životu, gdje se blizanci javljaju kao pratioci duša u podzemni svijet, pojašnjava kustosica Viskić.
– Mitološki blizanci imaju veliko značenje i za julijevsko-klaudijevsku skupinu kipova, glavni postav Arheološkog muzeja Narone, jer su Augustovi unuci Gaj i Lucije Cezar, njegovi očekivani nasljednici, bili uspoređivani i prikazani kao Dioskuri (zajedničko ime za Kastora i Poluksa). August je htio osigurati miran prijenos vlasti koja se, nezamislivo do Augusta (prvog rimskog cara), nalazila u rukama pojedinca. Korak dalje bio je učiniti da ta vlast postane nasljedna. August je svoje unuke predstavljao kao Dioskure jer je htio rimskim građanima dati do znanja da neće doći do novog građanskog rata i da će predaja vlasti proteći mirno i u korist Rimskog Carstva. Iz ovog sam razloga Gaja i Lucija Cezara dodala kao peti par blizanaca – kao mitološke blizance u službi politike – ističe Viskić.
– Predmeti i reljefi na kojima su prikazani blizanci (pojedinačno ili zajedno) dio je stalnog postava koji se ne može pomicati u izložbenu prostoriju Muzeja, tako da sam parove odlučila predstaviti digitalnim ilustracijama u kombinaciji s 3D predmetima izrađenim od raznih materijala. Ilustracije i predmete radili su umjetnici iz Hrvatske i svijeta (Ukrajine, Amerike, Perua, Rumunjske, Nizozemske, Velike Britanije). Cilj mi je bio povezati ljude koji se bave raznim vidovima umjetnosti na jednom zajedničkom projektu, te napraviti spoj digitalne umjetnosti i tradicionalne izrade predmeta od vune, drva, stakla itd.
Pozornost plijeni zmija (izrađena od vune čija je autorica ukrajinska umjetnica Olha Chukanova) koju je božica Hera poslala u kolijevku da ubije Herakla i Ifikla. I dok je Ifiklo pobjegao od zmija u zagrljaj roditelja, Heraklo ih je zgrabio igrajući se s njima pa su zmije predstavljene kao igračke u očima Herakla – ističe autorica Viskić.
Izložbu prati katalog koji je nastao iscrpnim proučavanjem tematike o mitološkim blizancima i uključuje najnovija istraživanja, a tekst je prilagođen široj publici.
– Nadam se da će izložba zainteresirati djecu i mlade za mitološke priče koje zapravo oživljavaju muzejski postav – kaže autorica, koja se za mitologiju zainteresirala još od svoje jedanaeste godine čitajući knjigu iz trilogije Gustava Schwaba – Najljepše priče klasične starine.
Rođenje blizanaca za društvenu zajednicu uvijek je senzacija, a sami blizanci, ovisno o kulturnim prilikama tog vremena, različito su se tretirali, što je kroz ovu zanimljivu izložbu uspjela artikulirati kustosica Viskić. Blizanci su štitili čovjeka na njegovu cjeloživotnom putu od rođenja do smrti pa i nakon nje. Oni su, zahvaljujući svojoj dvojnoj naravi, bili zaštitnici prijelaza koji je sa sobom uvijek nosio opasnost i krizu. Blizanci su štitili putnike, trgovce i vojnike koji su održavali red diljem rimskog teritorija. Imali su dar proročanstva, utjecaj na predaju vlasti, pratili su duše pokojnika na posljednjem putovanju. Blizanci su utjeha, nada i pomoć svima koji ih dozivaju bez obzira na rasu, spol, dob i društveni status. Jednom riječju, fenomen blizanaca ostavio je dubok trag u kulturi, povijesti, umjetnosti i znanosti još od antičkih vremena pa sve do danas.