Most Rogotin, preko rijeke Neretve, nedavno je "proslavio" pet i pol desetljeća života i, premda je u konstrukcijskom smislu stabilan, uskoro će se na njemu obavljati višemilijunski radovi sanacije.
Kako su najavili iz Hrvatskih cesta, radovi na sanaciji mosta Rogotin odvijati će se u sljedećem planskom razdoblju, a neslužbeno doznajemo da to ovisi o drugim projektima na magistrali kroz dolinu Neretve, koje će realizirati Hrvatske ceste. Predviđena vrijednost radova je oko 2,5 milijuna kuna, a rok za izvođenje je tri mjeseca.
Temeljenje na kesonima
Predviđeni radovi uključuju uklanjanje oštećenih slojeva kolničke konstrukcije, i na središnjem dijelu mosta i na pješačkim stazama mosta, obnovu kolničkog zastora, te po potrebi reprofilaciju kolnika. Predviđeni su i radovi na sanaciji prijelaznih naprava i dilatacijskih reški, hidrodinamičko čišćenje konstrukcije mosta uz sanaciju eventualno oštećene armature i reprofilaciju betona, obnova AKZ pješačke ograde, zamjena slivnika i sanacija odvodnje. Isto tako, predviđeni su i radovi na sanaciji betona podgleda mosta, naglavnica i unutrašnjosti sanduka mosta.
Značajniji radovi na sanaciji mosta odrađeni su tijekom 2008. godine, pri čemu su izvedeni radovi konstrukcijske sanacije i ojačanja glavnih nosača mosta uz izradu kolničke konstrukcije i sanaciju prijelaznih naprava.
Inače, 1963. godine započela je gradnja Jadranske magistrale, dionice Šibenik – Split – Dubrovnik – granica Crne Gore, u ukupnoj duljini od 291 km. Ovako duga dionica, uz osigurana sredstva Međunarodne banke za obnovu i razvoj, uspjela se izgraditi za dvije godine, što se u ono doba smatralo pravim graditeljskim poduhvatom.
Jedini segmenti na cijeloj trasi koji nisu bili u funkciji 1965. su mostovi preko rijeke Neretve kod Rogotina i most preko morskog tjesnaca između Vodica i Šibenika. Bez obzira na manji broj vozila povremeno su se stvarale velike gužve na pontonskom mostu preko Neretve, koji se nalazio oko jedan kilometar uzvodno prema Kominu, i koji je izgradila JNA. Slaba nosivost tla u dolini Neretve zahtijevala je od graditelja temeljenje na kesonima u samoj rijeci, dok su obalni dijelovi mosta temeljeni na šipovima tipa "Benoto", koji su se nalazili oko 30 metara ispod razine mora. Prilikom gradnje svoj veliki doprinos dala je i "Brodospasova" plovna dizalica "Veli Jože" u to vrijeme najveći takav plovni objekt na Sredozemlju.
Nesmetan brodski promet
Most na Neretvi, "preko kojeg pobjedonosno teče Jadranska magistrala", kako piše u pozivnici za svečano otvaranje, "predat je saobraćaju", 27. srpnja 1966. godine, na tadašnji Dan ustanka naroda Hrvatske. Radnici beogradske Mostogradnje "u 750 napornih dana podigli su čvrsti gigant dug 414 metara u koji je ugrađeno 433 tone betonskog i 139 tona visokovrijednog čelika". Izgradnja mosta na mekanom tlu zahtijevala je niz složenih tehničkih zahvata, pa se, tražeći čvrst oslonac za njegove temelj, na pojedinim mjestima bušilo i do 40 metara dubine, pri čemu je iskopano 4300 metara kubičnih muljevitog nanosa.
Most ima sedam otvora od kojih najveći srednji ima 110 metara širine. Kolnik je širok 7,5 metara, a pješačke staze s obje strane 1,5 metara. Primjenom tadašnjih najsuvremenijih sistema konzolnih kliznih oplata graditelji su omogućili nesmetan brodski promet za cijelo vrijeme izgradnje mosta.
Projektant mosta Dimitrije Čertić diplomirao je 1952. godine i do tada je imao već dva značajna projekta, most u Novom Sadu i most preko rijeke Pive. Radovima je rukovodio mladi inženjer, sa samo šest godina iskustva, Vladimir Žugić, a na mostu je prosječno radilo oko 180 radnika.
Zanimljivo, most je imao i varijantu A koja ga prikazuje tako da ravno nastavlja svoj put prema padinama slivanjskih brda bez skretanja prema Opuzenu. Prema priči starijih Neretvana, izgleda da su argumenti admirala Stanka Parmaća bili dovoljno jaki da imamo ovakvu trasu Jadranske magistrale i čvorište s Bosanskom transverzalom bliže Opuzenu.
Sam most nije dobio nikakvo službeno ime na dan svoga otvorenja. Tom prilikom je izdana i prigodna omotnica sa žigom Rogotin OTVARANJE MOSTA 27 VII 1966. Slikovni motiv na omotnici i na žigu predstavlja novosagrađeni most, a rad je grafičkog crtača Ante Zidića iz Splita. Iznad grafike je natpis NOVI MOST preko Neretve kod Rogotina, a s lijeve strane je natpis JADRANSKA MAGISTRALA.
Špiljak na otvaranju
Svečanost otvorenja mosta bila je za cijelu dolinu Neretve i njezine stanovnike veliki događaj. Tog jutra je prvo otvoren most u Šibeniku da bi oko 14 sati počela svečanost otvaranja i mosta u Rogotinu. Vrpcu je presjekao predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Mika Špiljak, pred, kako su izvijestili mediji, nekoliko stotina stanovnika metkovske općine. Jerko Mateljak, predsjednik Općinske skupštine Metković, pozdravio je Miljenka Neoričića, saveznog sekretara za saobraćaj i veze. Mateljak je istaknuo golemi značaj mosta za privredni razvoj našeg kraja i iznio kako će dovršenjem pruge normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče i bosanske transverzale čitav neretvanski kraj, a pored njega i Hercegovina, biti dobrim komunikacijama povezani sa svojim prirodnim zaleđem. Nakon Jerka Mateljka, govorio je ing. Stjepan Lamer, direktor Zajednice za ceste SRH, koji je posebno istaknuo karakteristike mosta i odao priznanje svim sudionicima u izgradnji.
Mediji su davali veliki publicitet ovome projektu, prije svih Večernji list, Vjesnik i Oslobođenje, a posebice Slobodna Dalmacija. "Novim mostom magistrala prekoračila Neretvu", pisala je "Slobodna" na 2. stranici u broju 6653. od 18. srpnja 1966., "Danas se puštaju u saobraćaj šibenski i neretvanski most", str. 2. br. 6661. od 27. srpnja i "Betonski kolos preko Neretve", str. 2, br. 6662. od 28. srpnja, naslovi su u "Slobodnoj" iz završne faze izgradnje mosta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....