Dok se mnogi nadaju produžetku turističke sezone, oni od toga strepe: Neće nam imati tko raditi, a dobrog radnika spremni smo platiti 300 kuna dnevno

Ove jeseni u dolini Neretve se očekuj urod od oko 40 tisuća tona mandarina. Hoće li ih imati tko obrati? - pitanje je koje ovih dana muči neretvanske voćare.

Za razliku od prošle godine, kada su se zbog izostanka turističke sezone radnici sami nudili i otimali za posao sada je već sasvim jasno da će ove jeseni faliti radnika u berbi. Većina nezaposlenih ovog ljeta otišla je na sezonu diljem Dalmacije i većina njih će, ako ne bude nepredviđenih situacija sa Covidom-19, raditi i u rujnu i listopadu, što nikako ne ide na ruku neretvanskim voćarima i otkupljivačkim poduzećima, koji već raspisuju natječaje za radnike u skladištima i na kalibratorima.

Dolina Neretve je u ovom trenutku najveća tvornica na otvorenom koja će od rujna pa do prosinca zaposliti više od tri tisuće radnika u berbi mandarina i ostalim pratećim poslovima utovara, prijevoza i istovara.

Stvar bi, čini se, mogao spasiti „interventni uvoz“ radne snage iz susjedne Istočne Hercegovine, Gacka, Bileće, Trebinja, Ljubinja, (Republika Srpska), budući da su oni u manjem broju i do sada dolazili u berbu mandarina.

S obzirom na njihov standard i plaće koje zarađuju u svojim gradovima, posao u mandarinama fantastična je prilika za dobru zaradu, samo trebaju regulirati status stranog radnika. Dnevnica je u prosjeku oko 250 kuna, neki dobrog berača plaćaju i po 300 kuna, a plaćaju se i puni troškovi onima koji putuju te se na plantažama osigurava i marenda.

Matija Djanjesic/Cropix

Ipak, ako netko ne može ubrati tridesetak gajba mandarina (oko 600 kilograma) onda se ne treba ni spremati na dnevnice - ističu vlasnici plantaža. To nije nikakav problem za one koji imaju iskustvo u berbi i spretni su sa škaricama. Sve ispod toga nije prihvatljivo za vlasnika plantaže. Stoga se dobri radnici cijene i traže ali, i čuvaju ko suho zlato dobri iskusni berači.

Neće nitko držati radnika koji slabo bere, stalno odmara, puši cigaretu i pije kavu. Radni dan je često duži i od osam sati. Radi se od izlaska do zalaska sunca. Tako primjerice iskusni berač koji radi 25 dana u mjesecu može zaraditi preko šest tisuća kuna.

Urod mandarina nije rekordan, veći je negoli prošle godine, ali ipak značajno manji u usporedbi sa primjerice 2018. godinom kada se ubralo oko 60 tisuća tona mandarina.

- Sve zavisi od otkupne cijene. Ako cijena bude zadovoljavajuća, onda će biti novca i za radnike i za proizvođače - ističe Neven Mataga, proizvođač mandarina i član Hrvatske voćarske zajednice.

Ističe da je voćarska zajednica predložila da cijena za mandarine i jabuke prva tri kalibra bude četiri kune. Sad je samo pitanje hoće li to prihvatiti otkupljivači, jer i njima bi bilo bolje da je veća cijena, imali bi bolje prodajne marže - kaže nam Mataga, koji podsjeća da je prošla godina bila jako loša i za proizvođače i za radnike. Zbog niske cijene nisu se mogle isplaćivati dnevnice beračima, pa su na nekim plantažama ostale neobrane mandarine.

Denis Jerkovic/Cropix

Oči neretvanskih voćara su uprte u nastavak turističke sezone, jer dok iznajmljivači soba i apartmana žele produžiti sezonu i u listopadu, voćarima to nikako nije dobra opcija jer ostaju bez radnika.

- Ako se turistička sezona stvarno produži imat ćemo problem sa radnicima - kaže nam Ivan Bjeliš, jedan od najvećih proizvođača mandarina u Neretvi, koji zapošljava pedesetak sezonskih radnika.

Prema podacima Agencije za plaćanja u dolini Neretve uzgojem voća bavilo se 2.505 poljoprivrednih gospodarstava na površini od 2.036 hektara.

- Neretvanska mandarina je poznata i posebna i to trebamo iskoristiti na tržištu. U razdoblju do 2026. planiramo provesti uspostavu logističke infrastrukture za jačanje proizvodno - tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, a ukupan procijenjeni trošak investicije iznosi 616 milijuna kuna te će se provesti u dvije faze, a svakako će pridonijeti jačanju položaja proizvođača u lancu opskrbe, istaknula je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.

- Smatram kako bi udruživanje proizvođača, poglavito malih OPG-ova koji svojim količinama i tehnologijom nisu konkurentni na tržištu, ubrzalo rješavanje problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu te vjerujem kako bismo prije došli do postizanja ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača. Takva praksa je već zastupljena u brojnim zemljama EU te se pokazala vrlo uspješnom - zaključila je ministrica Vučković.