Domaći proizvodi "Dokazana kvaliteta - Hrvatska" sve su nam nedostupniji: Što naši građani imaju od brenda? Samo veću cijenu !

Hoće li meso peradi biti jeftinije nakon dobivanja certifikata "Dokazana kvaliteta – Hrvatska" ili zaštićenog zemljopisnog podrijetla? Teško. Može samo biti skuplje zbog specifičnih zahtjeva hranjenja i držanja peradi.

Meso peradi među najskupljim je, a posebno su skupi pileći i pureći filei koji su doslovno pod suho zlato. Cijene piletine odletjele su u nebo. Brendirani file pilećih prsa dokazane kvalitete ili oznake izvornosti košta visokih 12,61 euro (94,99 kuna). Puretina je još i skuplja: 13,27 eura (99,98 kuna). "No name" piletina ili robna trgovačka marka košta nešto manje, ali je preskupa za mnoge građane, posebno umirovljenike koji ionako jedva spajaju kraj s krajem. Pileći file bez posebnih oznaka kvalitete košta 7,55 eura (56,89 kuna), dok je file s kožom i kostima 5,97 eura (44,97 kuna).

U usporedbi s prošlom godinom piletina i puretina poskupjeli su za 20 do 50 posto, ovisno o vrsti i poziciji mesa.

Stoga potrošače isključivo zanima kada će cijene piletine početi padati. Rijetke zanima ima li pakiranje oznaku dokazane kvalitete. Više se ne gleda tko je proizvođač piletine, je li uvoz ili domaća proizvodnja, kupuje se samo ono što je jeftinije, bilo da je na akciji ili je robna marka proizvođača, ili se pak prodaje u mesnici u rinfuzama.

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je nacionalni dobrovoljni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta – Hrvatska" s ciljem postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a oznaka jamči da je upravo Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je proizvod proizveden ili prerađen. Do danas imamo priznate četiri oznake "Dokazana kvaliteta" – za voće, konzumna jaja, povrće te meso peradi. Sve su to listom preskupi proizvodi koje osiromašeni hrvatski građani rijetko sebi mogu priuštiti na obiteljskom stolu.

Jaja s znakom "Dokazana kvaliteta – Hrvatska" najbolji su izbor jer sadrže tri najvažnije karakteristike: višu kvalitetu, domaće podrijetlo, kontroliranu proizvodnju, ali su i najskuplja. I od cijena jaja boli glava. Jaja su u usporedbi s prošlom godinom "krešila" 70 do 100 posto. Cijene jaja u trgovinama kreću se od 0,24 eura (1,81 kuna) za veličinu S pa do 0,32 eura (2,40 kuna) za veličinu L. Ako jaja nose oznaku bio ili organska proizvodnja, još su i skuplja. Jedno takvo jaje košta čak 0,60 eura (4,50 kuna).

I povrće dokazane kvalitete, odnosno s oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, znatno je skuplje od onoga običnog. U nacionalni sustav "Dokazana kvaliteta" ušli su: luk, luk kozjak (ljutika), luk vlasac, češnjak, poriluk, šparoga, kupus, kelj, kelj pupčar, raštika, lisnati kelj, korabica, cvjetača, brokula, kineski kupus, kineska raštika (pak-choi), postrna repa, podzemna koraba, crna rotkva, rotkvica, daikon, hren, riga (rukola), potočarka, kres salata, rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, krastavac (salatni i kornišoni), dinja, lubenica, tikvica, zvjezdasta tikvica (patišon), bundeva, muškatna tikva, kivano, salata, endivija, radič, čičoka, artičoka, mrkva, peršin, celer, pastrnjak, slatki komorač, kopar, grašak, grah, bob, vigna, grah metraš, slanutak, leća, špinat, blitva, cikla, vrtna loboda, rabarbara, novozelandski špinat, matovilac, bamija, batat, kukuruz šećerac.

Nakon Nove godine cijena krumpira dosezala je u maloprodaji vrtoglave iznose, ponegdje i do 1,60 eura za kilogram (12,06 kuna). Lički krumpir, koji nosi oznaku izvornosti, prodaje se po cijeni od 1,06 eura (osam kuna). Urod je prošle jeseni prepolovljen zbog suše pa je logično da će cijena ličkog krumpira biti veća.

Međutim, po trgovinama se istodobno nudi "no name" krumpir po cijeni od 0,53 eura (četiri kune) za kilogram u pakiranjima od pet kilograma u žutoj ili crvenoj mrežici. Vjerojatno je naš zaštićeni lički krumpir kvalitetniji u usporedbi s ovom jeftinijom varijantom, ali tko će u današnjim uvjetima krize i besparice za vrećicu ili kutiju krumpira izdvojiti desetak eura.

Da je poskupjelo voće i povrće, to svi znaju. Među poskupljenjima apsolutni rekorder je krumpir, zatim ga prate rajčica, paprika, patlidžan, luk, češnjak, kupus, kelj, mrkva, zelena salata puterica, endivija, cvjetača, grah. Cijene su počele rasti i prije uvođenja eura, ali posebno su u nebo odletjele cijene ekološki bio ili organski uzgojenog povrća, koje većina hrvatskih građana s prosječnim primanjima sebi ne može kupiti.