Isplaćena prva rata obeštećenja za radnike Plobesta od 28,4 milijuna kuna

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplatio je prvu ratu obeštećenja za radnike Plobesta u ukupnom iznosu od 28,4 milijuna kuna.

Samo 560 bivših radnika

Sukladno Zakonu o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. koje je inicirao ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pravo na obeštećenje imaju radnici koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. radili u trgovačkom društvu Plobest d.d. tesu najmanje pet godina bili izloženi azbestu.Svaki od tih radnika, uključivo i njihovi nasljednici, ima pravo na novčanu naknadu od 219 tisuća kuna koju će im Fond obročno isplaćivati kroz tri godine. Iako je bilo predviđeno da sredstva za prvu ratu od 73 tisuće kuna po radniku budu isplaćena u drugoj polovici ove godine, Fond je s obzirom na okolnosti morao redefinirati svoj program rada i prolongirati objavu planiranih javnih poziva, tako da se otvorio prostor da se ubrza dinamika isplate naknada za radnike Plobesta.



Zahtjevi koje su podnijeli nasljednici pokojnih radnika Plobesta koji ostvaruju pravo na zakonom utvrđenu naknadu isplaćivat će se sukcesivno po zaprimanju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Uporaba azbesta je danas u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, zabranjena. Azbest je imao brojnu primjenu, a udisanje azbestne prašine i vlakana može prouzročiti ozbiljne bolesti. Specifičnost kod izloženosti azbestu je da se oboljenja mogu pojaviti nakon deset i više godina od udisanja azbestnih čestica. No, početak isplate obeštećenja za bivše radnike Plobesta nije među svima u Pločama izazvao oduševljenje. Obeštećenje se, naime, odnosi na 560 bivših djelatnika pločanske tvrtke koja je proizvodila kočione obloge i druge proizvode.

Ne ispunjaju uvjete

Jedan dio bivši azbestovaca, a prema riječima Smiljana Batinovića Crnoga, predsjednika Udruge Žrtve azbesta, živih je oko stotinu, ne uklapa se u propisane uvjete i ne dobiva obeštećenje. Izazvalo je to prijepore i podjele među bivšim kolegama. Oni koji nisu dobili obeštećenje obraćali su se pisanim apelom predsjedniku Vlade RH i saborskim zastupnicima, ne slažući se s vremenskim periodom na osnovu kojega se dodjeljuje novac. Podsjećali su kako je tvrtka osnovana davne 1955. godine, i da „nikada nije bila van granica Republike Hrvatske, niti u bivšoj SFRJ, a niti u sadašnjoj RH“, te im je nejasno „u kakvu vezu se dovodi navedeni datum kao bitna stavka pri određivanju dodjele obeštećenja onima koji su i prije tog datuma bili izloženi trovanju“.



Osim ovoga, dijelu bivših azbestaša smeta i što su za obeštećenje planirani i oni koji su radili u upravnoj zgradi, pravnoj i kadrovskoj službi, financijskom sektoru, prodaji i nabavi, te čak i predstavnici firme po većim gradovima bivše države. Smatraju da su to službe koje nisu radile u otežanim uvjetima, niti su imali beneficirani radni staž koji se dobije direktnom izloženošću azbestu. Jedan dio, kako tvrdi Batinović, proziva i samu Udrugu za loše obavljen posao.

„Mi smo uradili sve što je bilo u našoj moći, a nakon svega čekamo rješenje Ustavnog suda i, u zavisnosti od toga, poduzimat ćemo slijedeće korake. Apeliram na ljude da se ne svađaju međusobno jer se time ništa ne rješava. Nismo odustali od borbe da svi bivši azbestaši dobiju zasluženo obeštećenje“, rekao je Batinović.