Umirovljenik iz Opuzena Stipan Ujdur koji je ponosni vlasnik naslova viteza templara oživio je u 3D animaciju utvrdu, Kula Norinska, koja se nalazi u magistralu između Opuzena i Metkovića. Nažalost ovo je umirovljenička produkcija a ne hollywoodska i nadam se kako mi nitko neće zamjeriti neke nepreciznosti ili autorsku slobodu, pojašnjava Ujdur te nastavlja:
- Ovaj 3D model utvrde je napravljen prema crtežu na venecijanskoj geo karti ovoga lokaliteta iz 1684. godine,nepoznatih autora, snimci 1. i 2. Na ovim kartama nema mjesta Krvavac niti Kula Noinska, njih nije bilo 1684. godine, ali imaju Bagalovići.
Uređenje ću raditi prema opisu turskog putopisca Evije Čelebije iz 1665. godine, prilikom drugog posjeta Norinu-ističe.
Ne zna se precizno godina kada je kula sagrađena, ali se zna da je građena oko 1500. godine, odmah po dolasku Turaka u dolinu Neretve. Kula je podignuta kao branič Turskog carstva od upada venecijanskih brodova u Neretvu. U vojne svrhe korištena je do 19. stoljeća kad je pretvorena u vjetrenjaču, a danas je vrijedni spomenik kulture, nažalost dosta zapušten i obrasla bršljanom.
Po opisu Evije Čelebije kula je bila visoka sedam katova a imala je džamiju, čuvale su je tri lađe:
‘‘ I ovo je građa Kodža Mustapaše, a ima kao galatske kule u Stambolu sedam katova, a Kula je nenadkriljiva kao Seddedova zgrada.‘‘
‘‘Ova se Kula nalazi na hrbtu jedne stijene, gdje se rijeka Neretva ulijeva u mletački zaljev; okrugla je tvrđava od sedam katova sa topovima, jednom džamijom.‘‘
‘‘ U moru (rijeci?) stoje danju i noću tri lađe spremne, a svako jutro i svaku noć, kada nema čuvara, ukrcavaju se i idu na plijen.‘‘
Iako ovaj opis kule sa sedam katova ne odgovara današnjem stanju, u narodnoj predaji postoji i priča da su dva kata Kule utonula u močvarno tlo, a postoji i teorija da su gornja dva kata srušena što zbog oštećenja, a što zbog stvarne opasnosti od potonuća Kule.
Kula je radi svog posebnog položaja i dobre opskrbe vojskom i oružjem bila pravi strah i trepet kršćana, a branik i straža turskih posjeda. Izgledala je upravo neosvojiva. Evlija Čebalija navodi da je njezin graditelj "Kodža Mustapaša Ušćuplija (Skopljak), zapovjednik vojske sultana Mehmeda I. u Bosni"-zaključuje Stipan Ujdur Vitez Templar sa Neretve.
