Sve je poskupjelo: Luk, krumpir, jaja-od cijena boli glava

Luk i krumpir su tri puta skuplji u usporedbi sa prošlom godinom. Dvije su to namirnice koje su rekorderi u poskupljenju, premda ni ostalo voće i povrće te jaja ne zaostaju puno. Znaju to ponajbolje kupci po tržnicama i trgovačkim centrima koji će zbog enormnog poskupljenja luk, krumpir, jaja, jabuke, kupovati na komade.

- Prošle godine su narasle cijene svih repromaterijala u poljoprivredi i cijene su rasla vrlo brzo. Ali troškovi proizvodnje nisu u svim EU zemljama isti. Kako mi nemamo dovoljnu proizvodnju povrća (samodostatnost nam je u 2021 godini bila za povrća 63%, (krumpir 72, luk i češnjak 61) uvozimo značajne količine proizvoda po cijenama koje su često niže nego što naši proizvođači mogu formirati. Naših proizvoda nema često dovoljno za plasman u ozbiljnim kanalima prodaje.

Sve su to razlozi zašto neki proizvođači odustaju od proizvodnje-pojašnjava poljoprivredna analitičarka, Zvjezdana Blažić.

HANZA MEDIA

Naši proizvođači su najčešće mali, proizvode na malim parcelama, nemaju svu potrebnu suvremenu tehnologiju za uzgoj povrća koja omogućuje veću produktivnost, značajniji prinos po hektaru obradive površine. Nedostaju nam suvremeni staklenici, plastenici, navodnjavanje, strojevi za sadnju i branje. Nedostaje radne snage koja je u proizvodnji povrća nužna. Sve to utječe na konkurentnost naših proizvođača. Kada oni izlaze na tržište najčešće je već prisutna snažna konkurencija koja ima robu najveći dio godine po povoljnijim uvjetima i u dovoljnim količinama. Mnoge od tih problema mogli bi riješiti udruživanjem u Proizvođačke organizacije koje se potiču diljem EU i čiji članovi mogu koristiti povoljnija sredstava za financiranje ulaganja u suvremene tehnologija a olakšan im je i pristup tržištu, smatra Blažić.

Cijena krumpira u posljednje dvije godine je porasla dva do tri puta. Na to su utjecali, suša, covid te inflacija u zadnjoj godini-pojašnjava Nikola Vidaković proizvođač ličkog krumpira.

Veleprodajna cijena ličkog krumpira je oko 4,5 kune za kilogram dok je taj isti krumpir u trgovini oko 12 kuna.

Od te razlike u cijeni proizvođači nemaju nikakve koristi jer trgovački centri imaju visoke marže ponekad i preko 30 posto. Kada bi se trgovci odrekli svojih marži ili ih barem malo smanjili i suosjećali sa kupcima cijena krumpira bila bi jeftinija i pristupačnija.

Koliko god je nadrealno za kilogram krumpira dati dvanaest kuna toliko je nenormalno da krumpir bude po kunu dvije, što je bilo slučaj prije ekonomske krize i rata u Ukrajini.

Naime, u Ukrajini ali i drugim poljoprivrednim zemljama bila je hiperprodukacija krumpira pa su viškovi završavali na hrvatskim tržnicama po iznimno jeftinoj cijeni koja je uništila domaću proizvodnju. Onda su došli, covid, rat i inflaciju koji su poremetili tržište poljoprivrednih proizvoda a domaće proizvodnje nema ili je potpuno nedostatna za prehranu stanovništva. Isto se događa i sa jajima čije cijene lete u nebo a domaći proizvođači propadaju.

Cijena jaja je poskupjela isključivo zbog ogromnog rasta ulaznih troškova i to prvenstveno stočne hrane, ambalaže, goriva i energenata. Jedini značajniji trošak koji se pri tome nije mijenjao bile su plaće zaposlenih, ističe Zdenko Podolar direktor Agro- klastera d.o.o., koji okuplja hrvatske proizvođače jaja.

Manja ponuda jaja generira veću cijenu za potrošače

HANZA MEDIA

Rast ulaznih cijena krenuo je 2020. godine kao posljedica pandemije korona virusa, snažnog rasta cijena energenata (prvenstveno goriva) i žitarica. Početak rata u Ukrajini je rast navedenih troškova značajno intenzivirao.

Stočna hrana, koja u strukturi proizvođačke cijene jaja participira sa preko 60% je u tom razdoblju poskupjela za više od 80% (sa 0,27 eura/kg na gotovo 0,50 eura/kg), ambalaža za 30-35%, a energenti (gorivo, električna energija) su proizvođačku cijenu "podigli" za dodatnih 20ak%.

Veleprodajna cijena jaja je u takvim okolnostima porasla u prosjeku tek za 10-ak % i to je dovelo do značajnog pada proizvodnje, odnosno do toga da veliki dio proizvođača više nije mogao pratiti takve disproporcije, pojašnjava Podolar.

Tek u drugoj polovici 2022. godine, kada se iz navedenih razloga i eskalacije rata u Ukrajini, značajno smanjio i uvoz jaja iz Italije, Španjolske i Poljske, cijena jaja je zbog smanjene ponude na tržištu značajnije počela rasti i dostigla trenutnu razinu. Marže trgovaca su u ovom razdoblju ostale uglavnom na istoj razini ali je zbog rasta veleprodajnih cijena i inflatornih utjecaja, osnovica za obračun marže (ulazne veleprodajne cijene) porasla pa je time i porasla i cijena jaja na polici trgovačkih centara-smatra Podolar.